Kras (Dobrinj)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 126522 od 15. rujna 2021. u 07:07 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Kras.
Kras
Kras na karti Krk
Kras
Kras
Kras na zemljovidu otoka Krka
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Nadmorska visina 266 m
Zemljopisne koordinate 45°06′32″N 14°36′00″E / 45.109°N 14.600°E / 45.109; 14.600
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 184
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI

Kras je naselje na otoku Krku, na području općine Dobrinj, u Republici Hrvatskoj

Smještaj

Nalazi se u unutrašnjosti otoka, gotovo na njegovom zemljopisnom središtu, na raskršću puteva koji vode iz Dobrinja prema Krku odnosno Malinskoj. Kras je najviše naselje na otoku Krku, smješten 266 metara nad morem. U neposrednoj blizini je i najviši vrh ovog dijela otoka, Kuševica, narodno Sv. Juraj, 311 m.n.m.

Prvi spomen mjesta

Prvi puta se spominje 30. prosinca 1230. godine u staroj glagoljskoj listini. Toponomastičar i romanist Petar Skok izvodi ime Kras od predlatinske, možda ilirske riječi „carsus“ iz koje se razvila hrvatska riječ kras, krš.

Stanovništvo

Kras je 1780. godine imao 185 stanovnika, 1898. godine 584, a najviše godine 1935. njih 702. Od tada je, zbog snažne emigracije, broj žitelja u stalnom padu. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine, u Krasu su živjela 184 stanovnika, pretežno starije dobi.

Znamenitosti i zanimljivosti

Župna crkva posvećena je Antunu Padovanskom. Izgradila ju je i održavala istoimena bratovština 1669. godine.

Na samom vrhu Kuševica nalazi se mjesno groblje te ostaci nekadašnje crkvice Sv. Jurja, a u blizini je i najveća „gromača“ (nakupina kamenja) na otoku, „Vela gromača“.

Mediji

  • U Krasu djeluje lokalna radio stanica „Radio Otok Krk“ ili skraćeno „Radio OK“.

Gospodarstvo

Krasani se bave dijelom poljoprivredom, a dio ih radi u većim mjestima na otoku. S obzirom da je daleko od mora ili nekog značajnijeg turističkog centra, nema nikakvu turističku ponudu.

Poznate ličnosti

  • Petar Strčić — član HAZU, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik, istaknuti hrvatski povjesničar, glavni urednik nekoliko zbornika, autor više pretežno povijesnih knjiga, predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, Čakavskoga sabora, sveučilišni profesor.
  • Fra Bonaventura Dudakrštenjem Roko, franjevac, bibličar, sveučilišni profesor, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik.[1]

Literatura

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori

Vanjske poveznice