Podunavski vodenjak
| Podunavski vodenjak | |
|---|---|
| Datoteka:Triturus dobrogicus dunai tarajosgőte.jpg | |
| Status zaštite | |
| Datoteka:Status iucn3.1 LC hr.svg Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Amphibia |
| Red: | Caudata |
| Porodica: | Salamandridae |
| Rod: | Triturus |
| Vrsta: | T. dobrogicus |
| Dvojno ime | |
| Triturus dobrogicus (Kiritzescu, 1903) | |
| Raspon | |
| Područje koje nastanjuje dunavski vodenjak Područje koje nastanjuje dunavski vodenjak | |
Podunavski vodenjak, poznat i kao dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) je vodozemac iz roda vodenjaka.
Opis vrste[uredi]
Podunavski vodenjak ima izduženo i repato tijelo, izduženije nego kod ostalih vrsta velikih vodenjaka. Dugačak je do do 16 cm, s tim što su mužjaci oko 1,5 cm krći od ženki. Koža je vrlo grube teksture, a glava mala.
Tijelo mu je crvenkaste boje, sa tamnim točkama. Bokovi su mu poprskani mrljicama bijele boje. Vrat je s donje strane tamno obojen i poprskan vrlo finim mrljicama bijele boje, a trbuh mu je narančast s crnim mrljama koje se često međusobno spajaju u jednu ili dvije uzdužne pruge.
Mužjaci u doba parenja imaju vrlo visoku nazubljenu krijestu koja može počinjati već na glavi.
Vrlo je sličan velikom alpskom vodenjaku.
Životni ciklus[uredi]
Za vrijeme sezone parenja, mužjaci odabiru privremene teritorije na dnu vode. Pažnju ženki privlače mahanjem i trzanjem repa, povijanjem leđa i mahanjem krijestom. Ženke lijegu 200 – 400 jaja, koja se mogu naći pojedinačno zamotana u listić plutajuće ili podvodne vegetacije. Ličinke su dugačke oko 1,2 cm, a mogu narasti do 7 cm. Imaju 3 para vanjskih škrga, te repnu peraju koja se suzuje u tanku nit. Ličinke se nakon 3 do 4 mjeseca preobraze u odrasle jedinke duge 5 – 8 cm, dok spolnu zrelost dostižu pri dužini tijela od 12 – 13 cm. Mogu se javiti i jedinke koje zadržavaju neka ličinačka obilježja (vanjske škrge i život u vodi) i nakon što spolno razriju. Može doživjeti 8 godina.
Stanište i rasprostranjenost[uredi]
Nastanjuje nizinska staništa, uglavnom u (poplavnim) dolinama rijeka i riječnih sustava. Provode do 6 mjeseci godišnje u vodi, i to u sporo tekućim i mirnim dijelovima rijeka, kao i u jezerima, barama i lokvama. Može živjeti i u predjelima koja su pod utjecajem čovjeka i u blizini urbanih područja.
Životno područje obuhvaćaju doline rijeka Dunav i Tisa. Države u kojima ih se može pronaći su Bugarska, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Rumunjska, Austrija, Slovačka i Češka.
Prehrana[uredi]
Predatori[uredi]
Zakonska zaštita[uredi]
Triturus dobrogicus je zaštićen Bernskom konvencijom (Appendix II, strogo zaštićena vrsta) i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta. U Europskoj uniji nezakonito je loviti, posjedovati ili rukovati velikim vodenjacima bez posebne dozvole. Isto tako, zabranjeno je njihovo ubijanje ili nanošenje štete njima ili području u kojem žive.
Na popisu je zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je naznačen kao "strogo zaštićena svojta".
Drugi projekti[uredi]
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Podunavski vodenjak |
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Podunavski vodenjak |
 | Wikivrste imaju podatke o: Podunavskom vodenjaku |
Izvori[uredi]
Datoteka:Crystal 128 babelfish.svg
Nedovršeni članak Podunavski vodenjak koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
