Nečujam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 12466 od 24. srpnja 2021. u 01:34 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje u Hrvatskoj

Nečujam je naselje na otoku Šolti nastalo izgradnjom vikendica i hotela. Administrativno pripada Općini Šolta.

Povijest

U 4. stoljeću car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači (današnjoj jezgri Splita) rabio je najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato je toj uvalici i danas ime Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora. U Piškeri je Dioklecijan imao i terme gdje je dolazio na kupanje. Tada je Nečujam od Splita bio udaljen 7-8 sati veslanja, a danas je to svega 15 - 20 min brzim brodom budući se radi o udaljenosti od 9 nautičkih milja. Još od tog vremena Nečujam je ostao samo mjesto za odmor, ne za rad. za Rimljane vjerojatno je u Nečujmu bila tvornica opeka,zatim terme i ribnjak. Uz crkvu se nalazi kuća, nekad vlasništvo splićanina Dujma Balistrilića, gdje je boravio i Marko Marulić no gusarski napadi primorali su Marulića da se ponovo vrati u Split.

Njegova tišina i zelena ljepota bili su inspiracija velikim hrvatskim pjesnicima - Marku Maruliću i Petru Hektoroviću koji su svoja najbolja djela napisali u Nečujmu.[1] Kuća u kojoj su živjeli još uvijek stoji, blizu diskoteke. Najveća imena hrvatskog slikarstva i kiparstva sudjeluju svakog rujna u Umjetničkoj koloniji u Nečujmu i ovjekovječuju poglede plavetnila i zelenila Nečujma.

Nečujam je po mnogima najljepša uvala otoka Šolte. Zapravo je to niz uvala. Ukupno su duge 1,8 km i široke do 1,2 km. Nečujam se nalazi na sjevernoj strani otoka, a od Splita ga dijeli nepunih 9 milja prekrasno plavog Jadrana.

Izgradnjom modernih vikend kuća i turističkog naselja Nečujam postaje moderno turističko mjesto. No jedna stvar kroz stoljeća ostaje nepromijenjena, a to je naziv samog mjesta. Latinski naziv Vallis surda ili gluha uvala dolazi iz same veličine nečujamske uvale, koja je u stanju svaki zvuk sakriti i pretvoriti ga tek u sitni šapat. Marko Marulić ga je opisao kroz stihove:

„Znaš da na otoku stanujem, koji baš pridalek nije,

Nego je od grada on udaljen stadija sto.
Ako li slučajno ushtiju prijani sa mnom da budu,
Hoće l`da užiju moj blaženi, seoski mir,
Jedna će veslarka ubrzo, sedam za nepunih sati,

Čilo dorinuti njih amo, gdi boravim sam.”


Spomenici i znamenitosti

U uvali Piškeri pronađeni su ostatci rimske gospodarske zgrade, a na okolnim prostorima otkriveni su grobovi i mnogi komadi keramike i novca. I danas su vidljivi ostatci zidina kojima je uvala bila zatvorena i pretvorena u ribnjak. Ostaci rimske nekropole pronađeni su i na položaju blizu uvale Supetar. U dnu uvale, na njezinoj istočnoj strani, ima ostataka iz starog vijeka, a nedaleko od njih su ruševine gotičke crkvice iz 15. stoljeća. Uz crkvu je jednostavna kamena kuća koja je nekada pripadala Dujmu Balistriliću, prijatelju pjesnika Marka Marulića koji je u njoj boravio; u kući je memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću, pred kućom spomen-stup podignut pjesniku Petru Hektoroviću.

Demografija

Pregled broja stanovnika po godinama[2]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
0 0 0 0 0 0 0 0 0 12 19 6 0 0 80 171[3]

Poveznice


Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nečujam


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Nečujam koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.