Lisac (Dubrovačko primorje)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 123959 od 14. rujna 2021. u 23:59 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Lisac
Lisac na karti Hrvatska
Lisac
Lisac
Lisac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Dubrovačko primorje
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 225 m
Zemljopisne koordinate 42°50′49″N 17°48′43″E / 42.847°N 17.812°E / 42.847; 17.812
Stanovništvo (2001.)
 - Gustoća 16,03 st./km²
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 36
 - Broj domaćinstava 17
Pošta 20231 Doli
Pozivni broj +385 020
Autooznaka DU
Lisac na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Lisac
Lisac

Lisac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 36 stanovnika[1] te 17 obiteljskih kućanstava.[2]

Treenutno se ljudi počinju vraćati nazad na područje Dubrovačkog primorja koje je od Domovinskog rata gotovo pusto.

Bilježi se rast broja stanovništva od 2001. godine nakon gotovo 100 godina.

Povijest

Važna godina u povijesti Dubrovačkoga primorja je 1399. Te je godine istoimeno područje ušlo u sastav Dubrovačke Republike, te se u istom uspostavljaju upravno-administrativni, ekonomski i ostali okviri slavne Republike. Cijelo je područje proglašeno knežijom čiji knez stoluje u Slanom i ima mandat od 1 godinu. Godine 1806. ovo je područja pretrpjelo velike štete od rata Napoleonovearmade s rusko-crnogorskom vojskom.

Nažalost, povijest se ponovila, kad je područje pretrpjelo kaotično uništenje za vrijeme Domovinskog rata pri čemu je lokalno stanovništvo protjerano, a njihovi domovi kao i ostali gospodarski i javni objekti sustavno opljačkani, uništeni, spaljeni, minirani i sl.

Gospodarstvo

Stanovnici Lisca od davnina se bave poljoprivredom. Selo Lisac ima matičnu crkvu, ljeti seoski turizam, te zgradu stare škole i trokatnicu bivšeg Župnog dvora.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3]


Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Dubrovačko primorje