More actions
| Opovo | |
|---|---|
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobanatski okrug |
| Općina | Opovo |
| Površina | |
| • Ukupna | 48.6 km² |
| Visina | 67 m |
| Koordinate | 45°03′N 20°25′E / 45.05°N 20.417°E |
| Stanovništvo (2002.) | |
| • Entitet | 4.693 (97 st./km²) |
| Poštanski broj | 26204 |
| Pozivni broj | 013 |
| Registarska oznaka | PA |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Srbija" does not exist. | |
Opovo ili Opava (srp.: Опово)[1] je naselje u Vojvodini (Srbija), središte istoimene općine Opovo.
Zemljopis
Opovo je seosko naselje u općini Opovo u Južnobanatskom okrugu. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Tamiš sjeverno od Beograda.
Povijest
U okolici Opova postoje bogata arheološka nalazišta koja pripadaju periodu Starčevačke kulture. Iskopavanja su vršili američki arheolozi osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Neki od pronađenih predmeta nalaze se u muzeju u Pančevu. Velike zasluge pronalasku mnogobrojnih predmeta koji pripadaju tekovinama starčevačke kulture na teritoriji Opova pripadaju katoličkom svećeniku Andeasu Majeru, koji je te predmete sakupljao i predao ih pančevačkom muzeju.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u naselju živi 4.693 stanovnika, od toga 3.742 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,3 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 1.500 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,13.[2]
Naselje je pretežno naseljen Srbima, početkom '90-ih godina prošloga stoljeća mnogo se Hrvata zbog pritisaka odselilo iz Opova, tako da danas Hrvati koji čine 5,77% stanovništva i najbrojnija su manjina u naselju. Opovski su Hrvati dali poznatog atletskog rekordera, državnog reprezentativca i poznatog partizanskog borca Jovana Mikića Spartaka.[3]
Izvori
- ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Razgovor s Goranom Kaurićem: Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu, 14. srpnja 2016. (pristupljeno stranici 4. prosinca 2017.)
- ↑ Statistički zavod Srbije
- ↑ (srpski) Subotic nekada Stevan Mačković: Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.