Spišská Nová Ves
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje
Spišská Nová Ves (mađ. Igló, njem. (Zipser) Neu(en)dorf) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Spišská Nová Ves.
Zemljopis
Grad se nalazi jugoistočno od Visokih Tatri u regiji Spiš, a leži na obje obale rijeke u Hornád. To je najveći grad u okrugu Spišská Nová Ves
Povijest
Prva naselja na području grada datiraju iz neolitika. Kasnije na ovo područje doseljavaju Kelti koji sa sobom donose i napredne tehnologije u preradi željeza. Dokaz da su Kelti živjeli na ovom području je pronalasci Keltskog novca. Tijekom 6. stoljeća, u razdoblju poznatom kao velika seoba naroda, slavenska plemena su se pojavila u Spiš regiji. Naselje na području današnjega grada bilo je uključeno u sastav Velikomoravske Kneževine. U 12. stoljeću zabilježeno je slovačko naselje Iglov, smješteno između današnjih ulica Mlynská i Reduta, u središtu sadašnjega grada. Naselje je pretrpjelo velika oštećenja u 13. stoljeću od Tatara. Karpatski Nijemci kolonizirali su grad i u 13. stoljeću i njihovo naselje je poznato kao "Villa Nova" ("Novi grad", na latinskom) ili "Neudorf" ("Novi grad" na njemačkom), koji obuhvaća područje od sadašnjeg grada. Iglov i Neudorf su spojeni u jedan grad u drugoj polovini 13. stoljeća.
Grad primio trgovačka prava u 14. stoljeću, a rastao je i postao važan trgovački grada. On je postao službeni rudarski grad 1380. godine i imao je najveće tržište u Kraljevini Ugarskoj. Rudarstvo je bila važna djelatnost u gradu. Metal je obrađivan u pećima koje su ložene sa drvima iz obližnjih šuma.
Kovači su bili prvi lokalni obrtnici ujedinjeni u ceh, koji je dobio kraljevske povlastice 1436. godine. Grad je bio obrtničko središte sa brojnim obrtnicima.
Jaki utjecaj Nijemaca koji žive u Spiš regiji doveo je do toga da je grad postao luteranski 1540. godine. Između 1569. i 1674. u gradu je zabranjeno katoličanstvo. grad je imao mnogo kontakata sa Poljskom što je pomoglo potaknuti nacionalnu svijest u slovačkom narodu. Godine 1778. Spišská Nová Ves postala je glavni grad "Provincija od 16 Špič gradova".
U 19. stoljeću jedna od glavnih gospodarskih grana bila je proizvodnja kamena. Ostale industrijske aktivnosti uključuju proizvodnju nafte i tekstilnu industriju, kao i proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Željeznička pruga stigla je do grada 1870. godine. A elektrana je sagrađena 1894. godine s novim tehnologijama životni uvjeti su poboljšali.
Stanovništvo
Grad je 2001. godine imao 39 193 stanovnika,[1] a 2020. godine 36 729 stanovnika.[2]
Kretanje broja stanovništva od 1880. godine
Godina | Stanovnika | Domaćinstava |
---|---|---|
1880. | 7913 | 822 |
1890. | 7769 | 844 |
1900. | 9301 | 1016 |
1910. | 10.525 | 1132 |
1921. | 10.955 | 1150 |
1930. | 12.258 | 1481 |
1950. | 12.248 | 1629 |
1961. | 16.878 | 1931 |
1970. | 22.345 | 1987 |
1980. | 21.917 | 2164 |
1991. | 39.218 | 2393 |
2001. | 39.193 | 2503 |
2020.[2] | 36.729 | ? |
Etnički sastav
Religija
- rimokatolici - 69,81 %
- ateisti - 16,95 %
- luterani - 3,17 %
- grkokatolici - 3,05 %.
Gradovi prijatelji
Izvor
- ↑ "Municipal Statistics". Statistički zavod Slovačka. http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ 2,0 2,1 Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. ožujka 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk , Napomena: Podatci su od 31. prosinca.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Spišská Nová Ves |
|