Semberija je regija u Bosni i Hercegovini koja se nalazi na sjeveroistoku države tj. između rijeka Save i Drine te planine Majevice. Tlo je plodno što je povoljno za razvoj poljoprivrede. Najveća općina na prostoru ove regije je Bijeljina.
Ime Semberije vjerojatno je ugarskog podrijetla i pretpostavlja se da je iz razdoblja nakon 12. stoljeća kada je ovo područje povremeno bilo pod vlašću Mađarske. Semberija se prvi put spominje 1533. tijekom osmanlijske vladavine. Semberijski kraj bogate je katoličke prošlosti. [1] S osmanskom vlašću Bijeljina i okolica gube katoličko pučanstvo iseljavanjem i progonom hrvatskog puka (1463.-1878.).[2] U vremenu prije turskih upada i osvajanja Bosne, istočna Bosna imala je najviše katoličkih samostana baš uz samu Drinu, a Bijeljina je imala dva samostana. [3] U Semberiji je bilo i bogumila, od kojih su ostale nekropole stećaka.[4] Kraj je u osmanskim vremenima pripao Zvorničkom sandžaku. U prvoj i drugoj Jugoslaviji nastavljen odljev Hrvata.[2]
Izvori
- ↑ Novinarstvo!!! Novinarstvo!!! Bijeljina župa vjerničkog pluralizma i istinskog katolicizma, četvrtak, 25. veljače 2016. Većina tekstova sa zurnalizam.blogsport.hr vlasništvo je Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog tjednika.
- ↑ 2,0 2,1 Garevac.net Župa Bijeljina - Prečisto Srce Marijino, 21. lipnja 2008. (pristupljeno 31. ožujka 2017.)
- ↑ HOP - nezavisni news portal Dragan Ilić: Svi arheološki nalazi i ostaci srednjovjekovne Bosne i Hercegovine nose zapadne i hrvatske oznake i odlike, 4. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)
- ↑ Večernji.ba Valentina Abramušić: U Bijeljini povećan broj Hrvata za 4 posto , 20. kolovoza 2016. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)