Van (jezero)
Van Gölü
| |
|---|---|
 Satelitska snimka jezera Van
| |
| Lokacija | Turska |
| Koordinate | 38°38′″N 42°49′″E / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < |
| Površina | 3.755 km² |
| Zapremina | 607 km³ |
| Najveća dubina | 451 m |
| Nadmorska visina | 1.640 m |
| Najveća dužina | 119 km |
| Pritoci | potoci Karasu, Hoşap, Güzelsu, Bendimahi, Zilan i Yeniköprü |
| Države | Turska |
Van jezero (tur.: Van Gölü) je najveće jezero u Turskoj. Nalazi se u pokrajini Van, na istoku zemlje, u blizini grada Vana.
Ime
Ime na turskom je Van. U starijim grčkim vrjelima zemljopisci ga spominju kao jezero Thospitis limne (sr.vj. grč. Θωσπῖτις λίμνη), prema obližnjem gradu Tušpi. Starorimski zemljopisci kao što su Plinije Stariji nazivaju ga Arsissa lacus[1] i Arsissa palus.[2]
Ime Van u raznim inačicama je na više jezika, a dolazi od imena Chauon za glavni grad urartskog kraljevstva, koje se prostiralo na s istočne strane jezera i bilo u procvatu od 10. st. pr. Kr. do 8. st. pr. Kr.[3] Tursko ime je Van, kurdsko ime je Gola Wanê, armenska imena su ("jezero Van") i ("more Van").
Skupa s jezerom Sevanom u današnjoj Armeniji i jezerom Urmijom u današnjem Iranu, Van je u starom vijeku bio na glasu kao jedno od triju velikih jezera Armenskog Kraljevstva, zvanih "mora Armenije". U drevnim asirskim izvorima nazivani su "tâmtu ša mât Nairi" (Gornje more Nairija, Dolnje more je jezero Urmija).[4] Tijekom vremena jezero je bilo poznato pod raznim armenskim imenima, uz ostala Վանա լիճ (jezero Van), Վանա ծով (more Van), Արճեշի ծով (Arčeško more), Բզնունեաց ծով (Bznuničko more),[5] Ռշտունեաց ծով (Rštuničko more)[6] i Տոսպայ լիճ (jezero Tosp).
Zemljopisna obilježja
Smješteno je između gorja Istočni Taurus i Aladağ. Ugasli vulkani su zapadno i sjeverozapadno, među kojima se ističu Suyphan i Nemrut. U ledenom dobu prije oko 200.000 godina, s Nemruta je potekao 60 km dug tok lave koji je blokirao istjek vode iz Vanskog i Mushskog bazena te zatvorio prirodnu reljefnu depresiju. Ishod je nastanak jezera. Geološki gledano, erozijom tla s Istočnog Taurusa vode iz Vana će isteći u Tigri, pa će jezero se znatno smanjiti ili sasvim nestati.[7]
Na jezeru su brojni otoci. Voda je slanosti 19%, a pH-vrijednost je 0,60, zbog česa se ne zamrzava usprkos visini i hladnim zimama. Razina varira ovisno o godišnjem dobu i padalinama. Jezero ima površinu od 3.713 km2, a dugo je 119 km. Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1646 m, prosječne je dubine od 171 metar, a doseže dubinu od 451 m.[7] U jezero se ulijevaju veliki broj manjih vodenih tokova koji teku sa okolnih planina, dok se jezero ne izlijeva. Ovo je najveće jezero na svijetu koje nema odvodni kanal. Nekad je postojala rijeka koja je odvodila vodu iz jezera, no blokirana je uslijed erupcije prapovijesnog vulkana. Jezero je alkalne pH vrijednosti i dosta slano, zbog čega se zimi ne zamrzava (osim ponekad uz plitke sjeverne obale), unatoč nadmorskoj visini od 1.640 metara i oštrim zimama na ovom području.[8]
Kultura
Do armenskog genocida, prsten oko Vana naseljavali su Armenci, a oko njih Kurdi. Na obalama i otocima jezera brojni su ostatci armenskih crkava i samostana. Ističe se crkva sv. Križa koju je dao podići kralj Gagik Arcruni, a građena je od 915. do 921. godine na otoku Ahtamaru. Na istočnoj obali je važni spomenik tvrđava Van, istočno koje je današnji grad Van.[7]
Izvori
- ↑ Plinije Stariji: [ Naturalis Historia Naturalis Historia] [1] , Knjiga 6. Stranice Billa Thayera, Sveučilište Chicaga. Pristupljeno 12. svibnja 2026.
- ↑ James S. S. Baird: The Classical Manual: An Epitome of Ancient Geography, Greek and Roman Mythology, Antiquities, and Chronology. Chiefly Intended for the Use of Schools . Philadelphia : Henry C. Lea, 1866., str. 57. // Internet Archive. Pristupljeno 12. svibnja 2026.
- ↑ Britannica Editors: Lake Van. Britannica. Pristupljeno 12. svibnja 2026.
- ↑ Ebeling i Meissner 1997, str. 2.
- ↑ Hewsen 1997, str. 9.
- ↑ Hewsen 1997, str. 9.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Lake Van. Western Armenia TV. nedatirano. Pristupljeno 12. svibnja 2026.
- ↑ The New Encyclopædia Britannica, jezero Van
Literatura
- Hewsen, Robert H. (rujan 1997), "The Geography of Armenia", unutar Hovannisian, Richard G., The Armenian People From Ancient to Modern Times, I – The Dynastic Periods: From Antiquity to the Fourteenth Century, New York: St. Martin's Press, str. 1–17, ISBN 978-0-312-10169-5, https://archive.org/details/armenianpeoplefr00rich_0/page/1
- Ebeling, Erich; Meissner, Bruno (1997) (njem.), Reallexikon der Assyriologie und vorderasiatischen Archäologie, Berlin: de Gruyter, str. 2, ISBN 978-3110148091, https://books.google.com/books?id=O1yFrzi-MgYC