Toggle menu
242,5 tis.
116
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tankoljusna struktura

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 289547 od 3. studeni 2021. u 23:06 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
Datoteka:Double curvature steel lattice Shell by Shukhov in Vyksa 1897 shell.jpg
Prva na svijetu dvostruka valovita rešetkasta čelična ljuska, projektanta V.G.Šuhova (u izgradnji), Vyksa kraj Nižnjeg Novgoroda, 1897. god.

Ljuskasta konstrukcija ili tankoljusne strukture se može definirati kao zavijene, valovite strukture sposobne prenijeti veće količine tereta u više od dva smjera u potpornje. Ona nastaje ako se betonira napeta čelična mreža čime se iskorištava elastičnost čelika do maksimuma i čvrstoća betona, a mogu se dobiti vrlo tanke opne – ljuske različitih oblika (ravne, povijene, hiperboličnog paraboloida i dr.). Prvi ih je koristio B. Laffaitte u Francuskoj 1935. god. iako je ruski arhitekt Vladimir Gligorijevič Šuhov pravio takve slobodne građevine bez betona još koncem 19. stoljeća.

Ljuskasta konstrukcija omogućuje slobodan tlocrt, tj. potpuno slobodno komponianje prostora. Na takvim građevinama konstrukcija je izjednačena s oblikom zgrade i osim ljuske i zakrivljenih oblika ne postoje drugi elementi. Razlika između zida i krova u potpunosti nestaje kontinuitetom tereta u nosače.

Poznati objekti

Datoteka:SwissReHQ.jpg
Zgrada "Gherkin" s čeličnom rešetkom arhitekata Normana Fostera i Kena Shuttlewortha, London.
Datoteka:British Museum Great Court roof.jpg
Buro Happold i Norman Foster, Dvorište kraljice Elizabete II., British Museum, London.

Izvori

Vanjske poveznice