Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Božica Pažur

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 201184 od 7. listopad 2021. u 21:31 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Božica Pažur u Zagrebu (2019.)

Božica Pažur (Butkovec, 11. prosinca 1957.) hrvatska je književnica i esejistica. Piše na kajkavskom narječju.

Rođena je 11. prosinca 1957. godine u Varaždinskoj županiji. U Varaždinu je završila gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dvopredmetni studij jugoslavenskih jezika i književnosti i francuski jezik, te magistrirala na smjeru jezikoslovlja.

Glavna je i odgovorna urednica časopisa Kaj, članica DHK. Među brojnim studijama, pisala je o književnom radu Stanislava Petrovića, Ive Kalinskoga, Božice Jelušić, Zlatka Crneca, o jezikoslovnoj stidiji i Antuna Radića "Hrvatski književni jezik". Članke je objavila u Radovima Zavoda za znanstveni rad - Varaždin, časopisu Kaj i drugdje.

Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom iz područja teorije i povijesti književnosti: Kulturno-animalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva (semantičko-semiotičke korelacije), kod mentora: dr. sc. Miroslava Šicela.

Urednica je desetak književnih djela s pisanih kajkavštinom. Uredila je nekoliko zbornika sa znanstvenih skupova (Lepoglavski zbornici 1992-1996; Antun Mihanović i njegovo doba, 1996. i sl.). Organizira izvedbu kulturološko-znanstvenih projekata u sklopu programa „Kajkavskoga spravišča“ – društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti - (Jezična kajkaviana i Kaj & ča: prožimanja i perspektive). Napisala je eseje, oglede, studije i rasprave, ponajviše s područja suvremene književno-jezične kajkaviane.

Pjesništvo joj je oblikovano na tradiciji ekspresionističkog nasljeđa što se lako prepoznaje u ritmičkoj organizaciji njezina slobodnog stiha.(Joža Skok)

Djela

  • Zmučene rieči, 1975.
  • Ili-ali, 1984.
  • “Manutekstura” - dio Divina (zajednička pjesnička knjiga s Danielom Načinovićem; Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2006.), s pogovorom Jože Skoka i Ive Kalinskog, ISBN 953-6056-19-4, ilustrirao Frano Paro
  • Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva : Semantičko-semiotičke korelacije; Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2015.

Izvori