Alija Sirotanović
| Alija Sirotanović | |
 Alija Sirotanović na novčanici od 20.000 jugoslavenskih dinara iz 1987. godine. | |
| Rođenje | Orahovo, Kondominij Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarska, 14. kolovoza 1914. |
|---|---|
| Smrt | Breza, SR BiH, SFRJ, 16. svibnja 1990. |
| Etnicitet | Bošnjak |
| Državljanstvo | jugoslavensko |
| Zanimanje | rudar |
| Portal o životopisima | |
Alija Sirotanović (Orahovo, 14. kolovoza 1914. – Breza, 16. svibnja 1990.) bio je jugoslavenski rudar, junak socijalističkoga rada i možda najpoznatiji jugoslavenski udarnik.
Životopis
Rani život i obitelj
Alija Sirotanović je rođen 14. kolovoza 1914. godine u Orahovu, selu pokraj Breze. Odrastao je u obližnjem selu Trtorići. Imao je šest braće i dvije sestre, te su svi bili rudari.<ref name="Prvi">„Alija Sirotanović je umro u siromaštvu, a od Tita je tražio samo veću lopatu“, Klix.ba, objavljeno 13. svibnja 2014., pristupljeno 7. ožujka 2020.</ref><ref>A. Čorbo-Zećo, „SDA tvrdila da je Alija Sirotanović izmišljen lik“, Dnevni avaz, objavljeno 13. svibnja 2014., pristupljeno 7. ožujka 2020.</ref> Njegov brat Ahmed je poginuo u nesreći u rudniku Brezi 14. ožujka 1990. godine.
Udarnik
Cijeli je život radio u rudniku mrkoga ugljena Breza sa svojom braćom i sestrama.<ref name="Prvi" />
Rudarski rekord i slava
Godine 1947. Alija Sirotanović je postigao rekord u vađenju ugljena.<ref name="Mitrović">Momčilo Mitrović, Sarajevska raskršća: dnevnik i kazivanja izbeglica, 1995., Novinsko-izdavačka ustanova „Vojska“, str. 42–44.</ref> 24. srpnja 1949. godine Stojanović je sudjelovao u natjecanju koje se održalo u više rudnika u Kreki.<ref>Vladimir Unkovski-Korica, The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia: From World War II to Non-Alignment, 2016., I.B.Tauris, str. 111., ISBN 978-1-78672-031-3.</ref> On i njegova osmeročlana posada su u osmerosatnoj smjeni iskopali 128 vagona mrkoga ugljena,<ref>United States, Bureau of Labor Statistics, 1949., Notes on Labor Abroad, str. 41.</ref> tj. 152 tone mrkoga ugljena u jednoj smjeni,<ref name="Prvi" /> oko 40 tona više od tadašnjega rekordera Alekseja Stahanova.<ref>Tito-partija, Spektar, 1979. str. 65.</ref> U rujnu 1949. godine održan je prvi „svečani sastanak inicijatora pokreta za visoku produktivnost“ u kojem je Sirotanović sudjelovao s drugim poznatim visokoproduktivnim nositelja rekorda, kao što su: Nikola Škobić, Risto Mijatović, Antun Bičić, Alojz Petek, itd.<reF>Stipe Tonković, Sindikati u socijalističkoj Jugoslaviji, 1984., Vijeće Saveza sindikata Hrvatske, str. 45.</ref>
Naredne godine i smrt
Bio je udarnik 12 puta.<ref name="Rudnik">Alija Sirotanović na službenoj web stranici mrkoga ugljena Breza, pristupljeno 7. ožujka 2020.</ref> Sirotanović je pokušao ući u politiku, no bio je bezuspješan.<ref name="Mitrović" /> Jedanput je bio član federalnoga parlamenta.<ref name="Mitrović" /> Izabran je za počasnoga člana Saveza društava inženjera i tehničara Jugoslavije.<ref>Steve Ostojić, Dnevnik socijalizma, 1965., Stvarnost, str. 532.</ref> Umro je u 76. godini u Brezi 16. svibnja 1990. godine.
Nagrade
- Orden junaka socijalističkog rada<ref name="Prvi" />
Nasljeđe
- U Brezi jedna ulica nosi njegovo ime, a u krugu rudnika stoji njegova bista.<ref name="Prvi" /><ref name="Deset">„Junaci bez ulica: Alija Sirotanović“, Radio Sarajevo, objavljeno 19. svibnja 2019., pristupljeno 7. ožujka 2020.</ref>
Novčanica
Alija Sirotanović je bio lik na novčanici od 20.000 jugoslavenskih dinara iz 1987. godine. Često se pogrešno tvrdi da je bio na novčanici od 1000 jugoslavenskih dinara iz 1955. godine i na novčanici od 10 jugoslavenskih dinara iz 1966. godine. Arif Heralić je bio prikazan na tim novčanicama.
Legende
- Film Čovjek od mramora (Człowiek z marmuru) poljskoga režisera Andrzeja Wajde nije inspiriran Sirotanovićevim djelom, već Mateuszom Birkutom, koji je bio zidar, a rekord je oborio tako što je u jednoj smjeni postavio 30.000 cigala.
- Glazbena skupina Zabranjeno pušenje posvetila mu je i pjesmu pod nazivom „Srce, ruke i lopata“.