Hidrografski zavod u Puli
| Hidrografski zavod C. i kr. ratne mornarice | |
|---|---|
| Hydrographisches Amt der k. u. k. Kriegsmarine | |
| |
| Glavna zgrada Hidrografskoga zavoda na Monte Zaru u Puli (foto Luigi Mioni, 1871.) | |
| Pregled o ustanovi | |
| Utemeljen | 10. rujna 1869. |
| Sjedište | Pula, Istra, Austro-Ugarska 44°51′55″N 13°50′45″E / 44.865389°N 13.845833°E |
| Odgovorni ministar | Rudolf Stöger-Steiner von Steinstätten |
| Matično ministarstvo | k.u.k. Kriegsministerium |
| Sastavnice | Zvjezdarnica Knjižnica |
Hidrografski zavod u Puli (službeni naziv Hidrografski zavod C. i kr. ratne mornarice, njem. Hydrographisches Amt der k. u. k. Kriegsmarine), hidrografska ustanova Austrougarske ratne mornarice osnovana u Puli 1869. godine.
Povijest
Razvojem Austrougarske ratne mornarice uočena je potreba za kvalitetnom ustanovom koja će skrbiti o znanstvenom napretku na polju hidrologije i meteorologije što su bili primarni mornarički interesi. Stoga je Austrougarska ratna mornarica osnovala 1860. godine u Trstu prvu hidrografsku ustanovu na Jadranu. Ubrzo je ova ustanova osnovala svoje spremišne podružnice u drugim obalnim gradovima, pa tako i u Puli 1863. godine. To je bio početak organizirane hidrološke službe u Puli koja već sljedeće godine započinje meteorološka promatranja, a uskoro dobiva i astronomsku promatračnicu. Tršćanska ustanova zatvorena je 1866. godine, a sva je oprema preseljena u Pulu. Time je Spremišna podružnica postala Hidrografsko spremište (njem. Hydrographisches Depot). Hidrografsko spremište je nakon nekoliko godina preraslo u Hidrografski zavod koji je osnovan 10. rujna 1869. prihvaćanjem statuta u Puli. Statutom je propisano da će biti sastavljen od četiriju odjela: Zvjezdarnice s astronomskim, meteorološkim, geomagnetskim i plimnim opservatorijem, Spremišta nautičkih instrumenata s mehaničkom radionicom, Spremišta pomorskih karata i Mornaričke knjižnice. Hidrografski zavod počeo je djelovati u novoj zgradi otvorenoj na Monte Zaru od 20. lipnja 1871. godine. Pri kraju 19. stoljeća utemeljen je i odjel za geofiziku.
Raspadom Monarhije i talijanskim vojnim zaposjedanjem Pule 5. studenoga 1918. prestaje djelatnost Zavoda. Talijanska mornarica preuzela je Zavod te je velik dio opreme odnesen u Italiju. Zgrada Zavoda uništena je 1944. u anglo-američkim zračnim napadima, a sačuvana je samo jedna, sjeverna kupola zvjezdarnice.
Znanstvena postignuća
Najplodniji dio Hidrografskoga zavoda u znanstveno-istraživačkim rezultatima bila je zvjezdarnica, posebice u razdoblju 1874.–1880. kad je njome ravnao Johann Palisa koji je otkrio 28 planetoida. Na osnovi novoga premjera Jadranskoga mora obavljenog između 1866. i 1872. godine, koji je vodio Hidrografski zavod u Puli, izrađene su u Beču 1870.–1874. pomorske karte Jadrana. Godine 1892. Zavod je objavio peljar Jadrana, a 1889. i 1890. izvršena su geomagnetska mjerenja Jadrana. Od presudne važnosti za plovidbu bile su dnevne vremenske prognostičke karte koje je meteorološki opservatorij započeo izrađivati 1874. godine.
Izdavačka djelatnost
Osim spomenutih pomorskih karata, peljara Jadrana i dnevnih vremenskih prognostičkih karata, Hidrografski zavod objavljivao je od 1873. godine Oglašavanja za pomorce i Hidrografske vijesti. Obje publikacije od 1893. godine izlazile su pod naslovom Oglašavanja za pomorce (njem. Kundmachungen für Seefahrer), koji je bio prilog mjesečnika Priopćenja s područja pomorstva. U razdoblju 1873.–1915. ukupno su objavljena 42 sveska. Do 1918. godine kada je prestao s radom Zavod je objavio više od stotinu znanstvenih i stručnih knjiga, godišnjaka i časopisa. Među njima je bio i Godišnjak meteoroloških i zemljomagnetskih promatranja, 1897.–1916./1917., s objavljenim 21 sveskom.
Više informacija
Izvori
Vanjske poveznice
- Hidrografski zavod u Puli. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine