Bijelo zlato

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 70376 od 29. kolovoz 2021. u 04:43 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Bijelo zlato je najpoznatija slitina zlata, poslije žutoga zlata. Bijelo zlato je izraz koji se koristi za legure koje se dobivaju miješanjem zlata s nekim metalima, koji toj leguri daju potrebnu bjelinu. Sam naziv bijelo zlato potječe od bijele boje te legure, vrlo slične srebrnoj, ali je malo tamnija i ima ih više vrsta.

Osobine i svojstva

Prsten od bijelog zlata presvučen rodijem

Bijelo zlato se legira s plemenitim i običnim metalima, najčešće s paladijem ili niklom, uz malo bakra ili cinka.

Osobine dobivene legure bitno variraju ovisno o elementu korištenom za miješanje sa zlatom. Tako na primjer, ako se koristi nikal dobit ćemo čvrstu strukturu legure bijelog zlata koja je dobra za izradu karika, pinova, prstenja i slično. Ako bismo uz zlato koristili paladij za dobivanje legure, onda će prevladavajuće svojstvo biti mekoća i savitljivost što je idealno za podloge dragom i poludragom kamenju.

Postoji nekoliko legura bijelog zlata. Većina tih legura je u jeftinijoj varijanti (drugi metal u leguri) pa boja dobivenog bijelog zlata i nije baš „snježno bijela“; u tom slučaju se gotovi komad nakita presvlači slojem rodija.
Rodij je također plemenita kovina kao i zlato a završni sloj rodija daje željenu snježno bijelu boju. Kvalitetnije, u pravilu skuplje legure bijelog zlata ne trebaju ovaj završni sloj jer su same po sebi dovoljno bijele.<ref name="Hrvatska enciklopedija">Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 2 (Be-Da), str. 130. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0 nevaljani ISBN</ref>

Dok pojedine kvalitetnije legure bijelog zlata zadržavaju svoj sjaj, većinu ih je potrebno obložiti vrlo tankim slojem rodija. To dovodi do tamnijeg sjaja bijelog zlata u usporedbi sa sjajem platine i srebra. Sloj rodija kojim je obložena legura bijelog zlata može se vremenom istrošiti i skinuti.

Najkvalitetnije bijelo zlato ima najmanje 17 karata i napravljeno je od zlata i paladija, ponekad s tragovima platine koja se dodaje da bi legura dobila na težini i da bi imala bolju postojanost. Takve legure izrađuju specijalizirani zlatari.

Iritacija kože

Jedna od osam osoba ima blagu alergijsku reakciju na nikal koji se nalazi u pojedinim legurama bijelog zlata. Tipična reakcija je pojava manjeg osipa na koži. Legure bijelog zlata koje se prave bez nikla imaju manju vjerojatnost da će izazvati alergijsku reakciju.

Izvori

<references group=""></references>