Sveti Anastazije Solinski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 450357 od 30. ožujka 2022. u 00:32 koju je unio Suradnik01 (razgovor | doprinosi)
Skoči na:orijentacija, traži

Sveti Anastazije Solinski (sv. Stašo) (u. krajem 3. ili poč. 4. stoljeća), kršćanski svetac i solinski mučenik. Suzaštitnik grada Splita.

Životopis

Prema spisima Jeronimovog martirologija sveti Anastazije rodio se u Akvileji. Prema legendi, po zanimanju je bio tkalac. Zbog Dioklecijanovog progona otišao je u Salonu propovijedati kršćanstvo i hrabriti kršćane da se ne boje smrti. To je znak da je i sam bio veoma zauzet kršćanin kome je bilo mnogo stalo do dobra Crkve. Zbog kršćanske vjere mučen je i ubijen u mladalačkoj dobi. Ubijen je potapanjem u moru ili Jadru (Solinskoj rici), tako da mu je oko vrata stavljen mlinski kamen.[1] Ime je tog mučenika pronađeno zapisano na konfesiji mučenikâ u Manastirinama. I on je s ostalim slavnim solinskim mučenicima prikazan na poznatom lateranskom mozaiku, što ga dade u krstionici lateranske bazilike izraditi papa Ivan IV., rodom iz Dalmacije.

Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija pokopala na Marusincu. Zapovijedila je svojim robovima da izvade utopljenika Stašu i da ga pokopaju ondje. Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena bazilika. Njezin se pod od mozaika sačuvao sve do danas. Uz svetog Dujma i Venancija sveti je Anastazije bio najviše štovan solinski mučenik.

Nakon što su barbari razorili Salonu, njegove su relikvije skupa s relikvijama sv. Dujma prenesene u Split, gdje je proglašen patronom te se tako i sv. Staš uz sv. Dujma smatra suzaštitnikom Splita, kao i tkalaca i stupara, a zaziva se protiv glavobolja.[1]

Sveti su solinski mučenici, naši duhovni preci, kojih bi prema nekim vijestima bilo čak 240, vjerom i krvlju posvetili ovo tlo na koje u VII. stoljeću dođoše naši pradjedovi. Oni su iz neba zagovarali misionare koji su radili na obraćenju i pokrštenju Hrvata. Vjerujemo da i danas zagovaraju Crkvu na ovom našem tlu, a mi ih štujmo i molimo za njihov zagovor.

U umjetnosti je djela na temu sv. Staše radio mletački majstor [[Trevisan]g. Godine 1704. izradio je dosta baroknih djela za splitsku katedralu, od kojih se ističe poprsje sv. Staša ukrašeno dragim kamenjem. Okrugla kutijica sa svečevim moćima postavljena je po sredini čela.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Helena Lučić: Poprsje sv. Staša. Kanal Splitsko-makarske nadbiskupije na YouTubeu. Postavljeno 29. siječnja 2021. Pristupljeno 30. travnja 2022.

Vanjske poveznice