Madeleine Albright
Madeleine Albright (Prag, 15. svibnja 1937.), američka državna tajnica za vrijeme vladavine Billa Clintona.
Djetinjstvo
Majka Mandula i otac Korbel, novinar i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u Beograd, gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u Hrvatskoj na otoku Hvaru u mjestu Jelsi.
Obitelj je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada Hitlerovih trupa u Čehoslovačku. Ubrzo seli u London, gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u Beograd, gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju UN-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a Pavle Janković uz posredovanje direktora beogradskog lista Politika Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Maldenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički azil u Sjedinjenim Državama. U Sjedinjenim Državama obitelj se nastanjuje u Denveru, savezna država Colorado. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke Vladimira Dedijera da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u Bostonu. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista Washington Post, s kojim rađa tri kćerke.
Karijera
Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa Sveučilišta Columbia, Zbigniewa Brzezinskog, koji je tada obnašao dužnost šefa Savjeta za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. Jimmy Carter izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u Washingtonu posvećuje se Demokratskoj stranci U vrijeme vladavine Georga Busha na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u Somaliji.
Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme Domovinskog rata podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje embarga na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama.
Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj (Vukovaru) dobro joj je došlo znanje balkanskih psovki.[1]
I za kraj: Madeleine je tek po izboru za državnu tajnicu, 1997. godine po pristiglim komentarima iz Čehoslovačke razglašenim u javnosti, saznala da je zapravo židovskog porijekla. To su joj roditelji "zatajili" kako bi je prekrštavanjem na katoličku vjeru, sa 50 godišnjom rezervom, zaštitili od progona nacista.
