Slina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 59227 od 25. kolovoz 2021. u 05:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Slina je tekućina koja nastaje u žlijezdama slinovnicama. Dnevno nastaje u fiziološkim uvjetima između 500 i 1500 mL ove bistre seromukozne tekućine. Sastav sline čini 98% voda, a ostatak mukoza (mukopolisaharidi i glikoproteini), elektroliti (natrij, kalij, kalcij, itd.), razne antibakterijske tvari (tiocianat, antitijela IgA) i enzimi (amilaze i lipaze). Parasimpatikus kotrolira lučenje sline.

Funkcije sline

Glavne funkcije sline su:

  • probavna funkcija: vlaži i omekšava zalogaj; u slini se nalazi enzim ptijalin
  • zaštitna funkcija: stalno lučenje sline mehanički čisti usta, održava stalnu pH vrijednost u ustima
  • koagulacija: životinje ližući rane pospješuju koagulaciju

Poremećaji lučenja sline

Povećanjem lučenja slina smatra se ako osoba luči više od 1500 mL, a smanjenje ako osoba luči manje od 500mL.

Pojačano slinjenje

Može biti posljedica upala u ustima ili ždrijelu, trovanja nekim tvarima (npr. pilokarpin) ili u trudnoći. Bolesti središnjeg živčanog sustava također povećavaju lučenje sline (npr. encefelitis, bjesnoća).

Smanjenje slinjenja

Do smanjenja može doći zbog bolesti žlijezda slinovnica (npr. Sjögrenov sindrom) ili u nekim općim stanjima.