Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Protekcionizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 15582 od 26. srpanj 2021. u 11:29 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Protekcionizam je politika zaštite proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota. Ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omogućuje probitak svim partnerima u razmjeni.

Začetnici politike su Friedrich List i Alexandar Hamilton.

Posljedice protekcionizma:

  • porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu
  • povećanje domaće proizvodnje
  • smanjenje domaće potražnje
  • smanjenje uvoza i potrošačkog probitka
  • porast prihoda države

Carine i kvote su instrumenti protekcionizma s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode uvoznicima.

Carine su porez razrezan na uvoz. Mogu biti prohibitivne i neprohibitivne. Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu.

Načelo komparativne prednosti

1817. načelo je formulirao David Ricardo. Prema njegovom načelu svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.