Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nukleotidi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 14041 od 26. srpanj 2021. u 03:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u stanicama (adenozin). Kao i sve molekule s 2-3 fosfatne skupine vezane za 5' ugljik, spadaju među nukleozidne monofosfate jer izdvajanjem fosfatne skupine tvore nukleozid. Najveći je broj molekula RNK-a ili DNK-a izgrađen od samo 4 osnovna tipa nukleotida.

Svaki se nukleotid sastoji od pet-ugljičnog šećera za koji su vezane fosfatna skupina i dušikova baza. Šećer može biti D-riboza (kod RNK-a) ili D-deoksiriboza (kod DNK-a). Fosfat je fosfoesterskom vezom spojen s 5'-ugljikom u šećeru, dok je baza vezana za 1'-ugljik. Baza može biti purinska ili pirimidinska. DNK sadrži purine adenin (A) i gvanin (G), te pirimidine citozin (C) i timin (T). RNK također sadrži adenin, gvanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom uracil (U). 5 navedenih dušikovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u stanicama.

Nukleotidi nastaju na dva načina:[1]


Izvori

  1. Mildner, Boris; Biosinteza nukleotida i deoksinukleotida, str. 2, PMF

Vanjske poveznice