Radni logor
Radni logor je podvrsta koncentracijskih logora, u kojem su zatočenici prinuđeni na prisilni rad.
Zatvaranje u radni logor predstavlja s jedne strane kaznu za kaznena djela, kao i za politički i ideološki nepodobnu rasnu ili klasnu pripadnost te političke ili vjerske poglede, a s druge strane služi ekonomskim interesima, odnosno iskorištavanju radne snage.
Povijest
Kroz povijest su postojali različiti oblici radnih logora.
Neke od primjera iz povijesti predstavljaju:
- skupna zatvaranja robova u Rimskim carstvu ili antičke Grčke: npr.. gladijatori
- prisilni rad u Europi u doba Srednjeg vijeka
- radne logore i prisilni rad u zatvorima Ruskog Carstva
- sovjetski radni logori (gulazi)
- radni i drugi logori u nacionalsocijalističkoj u Njemačkoj, fašističkoj Italiji, radni logori u ustaškoj NDH
- 1 000 000 Nijemaca je u poratnom razdoblju bilo prisiljeno raditi u radnim logorima Francuske (rudnici) i Velike Britanije (poljoprivreda) u ime ratne odštete.
- 500 000 Nijemaca je u poratnom razdoblju bilo prisiljeno raditi za Military Labor Service Units američke vojske u Njemačkoj.
- radni logori u SFR Jugoslaviji su bili Logor Knićanin, Radni logor Valpovo, Logor Krndijau poratnom razdoblju i Goli otok (1946. - 1956.)
- radni logori u realsocijalističkim državama Kini u Vijetnamu, Sjevernoj Koreji i Kambodža
Sadašnjost
U današnje doba radni logori se još uvijek koriste u Kini, na Kubi i u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se zatvorenici "dobrovoljno" javljaju za o poslove. U slučaju ako odbijaju raditi zatvorske kazne im se produžuju, a ako obavljaju poslove mjesečna plaća im zna biti samo 60 američkih dolara tako da postoji velika sličnost između američkih i kineskih radnih logora [1]
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite HIE i dopunite ga. |