Rizvanbegovići
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir monarh
Rizvanbegovići su bošnjačka begovska obitelj iz Stoca, u Bosni i Hercegovini.<ref name="Lukić"> Zlatko Lukić: Dinastija Rizvanbegović (1729.-1851.), Hrvatski povijesni portal, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref>
Obiteljska povijest
Rizvanbegovići se prvi put spominju 1729. godine, a spominje se Osman-beg koji je došao na čelo Stolačke kapetanije u borbi s obitelji Šarić. Vjerojatno njegov sin je nastavio dinastiju, djelomično nevažni Mustafa kapetan. Njega je naslijedio Mehmed Hadžikapetan Zulfikar. On se ženio dva puta, oba puta s kćerkama sarajevskog kapetana Mehmedbega Babića. Iz prvog braka imao je sinove: Mustaj-bega koji je bio kapetan od 1802.-1818. kad je zahvaljujući spletkama obitelji Šarić zbačen i protjeran i, Mehmed-bega koji je kapetanovao u Hutovu, a umro je 1831. Prvi sin iz drugoga braka je Omer-beg, inače muteselim Stoca, koji je za zasluge u slamanju prvog srpskoga ustanka dobio zvanje paše 1814. ali je kao silnik po sultanovom fermanu pogubljen u Beogradu 1818. godine. Drugi sin je Ali-aga, kasnije će postati vezir, a treći je Halil.
Mehmed Hadžikapetan Zulfikar se za života odrekao zvanja kapetana. Umro je 1805. godine. Zvanje kapetana prenio na Mustaj-bega, a između sinova podijelio svoje ogromno imanje. Po progonu Mustaj-bega na čelo Stoca dolazi Ali-aga. On i Mehmed-beg bili su neprijatelji, pa 1831. stariji polubrat podržava Husein-kapetana Gradaščevića. Kad u Velikom bosanskom ustanku dolazi do opsade Stoca, Ali-aga uspijeva odbraniti grad, ali u tim bitkama gine njegov stariji polubrat. Na preporuku bosanskog vezira 1831. Ali Namik-paše, Ali-beg prvo postaje zamjenik vezira u Bosni, a po slamanju Husein-kapetana Gradaščevića, 1832. godine postaje vezir Hercegovine kao Ali-paša Rizvanbegović-Stočević.<ref name="Lukić"/> Dok je hercegovačkim vezirom bio Ali-paša Rizvanbegović (1833. - 1851.), Stolac i Hercegovina su dosta gospodarski napredovali. Rizvanbegovići su bili gradski kapetani Stoca od 1761. godine sve do 1835. kad je ukinut kapetanijski sustav.<ref name="Stolacvodič55">Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)</ref>