Staljinova nagrada

Datoteka:Medal of the State Stalin Prize.jpg

Staljinova nagrada

Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.

Povijest nagrade

Staljinova nagrada osnovana je dekretom Sovjeta narodnih komesara Sovjetskog Saveza - 20. prosinca 1939. formalno povodom 60. rođendana druga Josifa Visarionoviča Staljina. ^[1] Na samom početku ustanovljeno je 16 nagrada u visini od 100.000 rubalja, koje se dodjeljivane jednom godišnje za doprinos u sljedećim kategorijama za doprinos u znanosti i umjetnosti:^[2]

Istim dekretom ustanovljena je i nagrada za najbolji izum, i to 10 prvih u iznosu od 100.000, 20 drugih u iznosu od 50.000 i 30 trećih od 25.000 rubalja, kao i nagrada za doprinos vojsci, 3 prve od 100.000 rubalja, 5 drugih od 50.000 rubalja, i 10 trećih od 25.000 rubalja. ^[1]

Dva mjeseca kasnije 1. veljače 1940., dodane su još četiri nagrade za doprinos u književnosti u iznosu od 100.000 rubalja, u kategorijama;

Prve nagrade dodjeljivane 1941. davane su za doprinos u posljednjih 5 godina (od 1935. do 1940.) nakon tog za doprinos u protekloj kalendarskoj godini. Prijedlozi za nagradu dostavljali su se do 15. listopada, nakon rasprava po odborima i žiriranja odluke o nagradi se objavljivale 1. prosinca. ^[2]

Stvarni cilj dodjeljivanja nagrade bila je motivacija ljudi za proizvodnju što veće (i kvalitetnije) količine ratnog materijala, tako je 1942. nagradu dobio tadašnji predsjednik Akademije znanosti - Vladimir Komarov, koji je na čelu tima eksperata ispitao mogućnosti Urala za smještaj i razvoj ratne industrije. ^[1]

Markica iz 1946., sa motivom Staljinove nagrade

Pored novčanog iznosa dobivala se i plaketa i medalja.

Nepotpun Popis dobitnika Staljinove nagrade

Prvih nekoliko godina rata, najviše nagrada dobivali su konstruktori oružja, pa je apsolutni rekorder projektant zrakoplova - Sergej Vladimirovič Iljušin koji je dobio nagradu 7 puta. Ali što se tiče tog ni umjetnici nisu stajali loše, - Sergej Prokofjev dobio je nagradu 6 puta, a Dmitrij Šostakovič 4 (1941., 1942., 1950. i 1952. ^[1])

1941.

Peter Leonidovič Kapica: za fiziku
Sergej Vladimirovič Iljušin: za konstrukciju aviona
Grigorij Aleksandrov: za filmove Cirkus i Volga-Volga
Nikolaj Asijev: za poemu Početci Majakovskog
Nikolaj Burdenko: za neurokirirgiju
Isaak Dunajevski: glazba za filmove Cirkus i Volga-Volga
Uzeir Hadžibejli: za operu Ker oghlu
Aram Hačaturjan:glazba, za Violinski koncert u d-molu
Nikolaj Mjaskovski:glazba, 21. Simfonija br. 21 u fis-molu opus 51
Jurij Šaporin: za kantatu Na Kulikovu polju
Dmitrij Šostakovič: glazba, za Glasovirski kvintet u g-molu opus 57
Mihail Aleksandrovič Šolohov: za književnost
Dmitrij Čečulin: za arhitekturu
Andrej Kolmogorov: matematika
Sergej Sobolev: matematika
Dmitrij Maksutov: za astronomsku optiku
Vladimir Obručev: za geologiju
Aleksandar Gerasimov: za sliku Staljin i Vorošilov u Kremlju

1942.

Aleksandar Aleksandrov: matematika
Tihon Nikolajevič Hrenikov: glazba Svinjarka i pastuh za film Susret u Moskvi
Dmitrij Šostakovič: 7. simfonija
Simon Džanašja: za gruzijsku ranu povijest
Ilja Erenburg : za književnost
Vladimir Komarov: za ekonomiju i geologiju
Nikolaj Astrov: za Tenk T-60

1943.

Muktar Ašhrafi: Simfonija br. 1 Herojska
Aram Hačaturjan: glazba za balet Gajane
Leonid Leonov za književnost
Sergej Prokofjev: Klavirska sonata br. 7 B-Dur op.83
Visarijon Šebalin: Gudački kvartet br. 5
Lina Štern: za biologiju
Aleksej Tolstoj: književnost, za roman Iskušenje
Nikolaj Astrov: za Tenk T-70

1945.

Sergej Ejzenštejn: za film Ivan Grozni (I. dio)
Mikola Bašan: književnost, za roman U danima rata
Aleksandar Fadejev: književnost, za roman Mlada garda
Venjamin Kaverin: književnost, za roman Dva kapetana

1946.

Leo Arnštam: filmski redatelj, za film Glinka
Emil Giljels: glaosvirist
Samuil Fajnberg: Koncert za glasovir br. 2
Rejngold Glier: Koncert za sopran i orkestar
Dmitri Kabalevski: Gudački kvartet br. 2
Kara Karajev (sa Gadžijevim): opera Domovina
Aram Hačaturijan: Simfonija br. 2 u e-molu
Tihon Črenikov: glazba za film U 6 nakon rata
Boris Ljatošinski: Ukrajinski kvartet
Vano Muradeli: Simfonija br. 2
Nikolaj Mjaskovski: Gudački kvartet br. 9 d-molu op.62
Gavril Popov: Simfonija br. 2
Sergej Prokofjev: 5. Simfonija – Klavirska sonata br. 8 – Balet Pepeljuga
Jurij Šaporin: za oratorij Legenda o boju za rusku zemlju
Andrej Štogarenko: Simfonija Moja Ukrajina
Georgij Sviridov: za Klavirski trio
Vera Panova: književnost, za roman Drugovi
Samuil Maršak: književnost, za roman Dvanaest mjeseci
Perec Markiš: književnost, za roman Rat
Ivan Obreimov: za fiziku
Nikolaj Rakov: Violinski koncert br.1 e-molu
Dmitrij Maksutoj: za astronomsku optiku

1947.

Leo Arnstam: filmski redatelj
Simon Džanašia: za Gruzijsku povijest
Sergej Prokofjev: Sonata br.1 u f-molu opus 80 za violinu i glasovir
Visarion Šebalin: za kantatu Moskva
Sergej Vasilenko: opera Mirandolina
Vera Panova: književnost, za roman Ljudi iz Krušilike

1948.

Boris Asafjev: za monografiju Glinka
Boris Barnet: filmski redatelj i glumac
Ilja Erenburg: književnost
Rajnhold Glier: Gudački kvartet br. 4
Kara Karajev: za simfonijsku poemu Lejli i Majnun
Anatolij Ribakov: književnost, za roman Mornarski bodež
Nikolaj Bernštajn: za naučni rad O strukturi pokreta
Tihon Sjomuškin: književnost, za roman Plamen u polarnoj noći

1949.

Fikret Amirov: Simfonijske mugame br. 1 i 2
Aleksandar Arutjunjan: Kantate za domovinu
Dmitrij Kabalevski:Violinski koncert u C-Dur op.48
Fjodor Gladkov: književnost, za roman Moje djetinstvo
Vera Panova: književnost, za roman Jasna obala
Vasilij Ašajev: književnost, za roman Daleko od Moskve
Mihail Kalašnjikov: za konstrukciju jurišne puške AK-47
Nonna Mordjukova: glumica, za ulogu u filmu Mlada garda
Anatol Ivanov-Smolenski: za naučni rad Osnove patofiziologije nervnog sistema

1950.

Grigorij Aleksandrov: za film Susret na Elbi
Rajnhold Glier: Bročani konjanik
Nikolaj Mjaskovski: Sonata za violončelo br. 2 u a-molu opus 81
Dmitrij Šostakovič: Pjesme šumâ, glazba za film Pad Berlina
Aleksandar Čajkovski, za roman Kod nas je već jutro
Vladimir Obručev: za geologiju
Viktor Ambarcumjan i Venjamin Markarjan: za astronomiju

1951.

Arno Babadžanjan: Herojske balade
Heinz Barwich: fizika, za suradnju u konstrukciji atomske bombe
Isaak Dunajevski: glazba za film Kubanski Kozaci
German Galjnin: Epske pjesme
Nikolaj Gricenko: za glumu u filmu Vitezi zlatne zvijezde
Dmitrij Kabalevski: za operu Taras Buljba
Berdi Kerbabajev: književnost, za roman Iz zemlje bijelog zlata
Nikolai Mjaskovski: Simfonija br. 27 u c-molu opus 85 – Gudački kvartet br. 13 u a-molu opus 86
Sergej Prokofjev: oratorij Čuvari mira
Otar Taktakišvili: Simfonija br. 1 u a-molu
Anatolij Ribakov: književnost, za roman Vođe
Jurij Trifonov: književnost, za roman Studenti
Vladimir Beljajev: književnost, za trilogiju Stara utvrda
Aleksi Mačavariani: glazba
Ding Ling: književnost, za roman Sunce iznad Sangana
Nikolaj Baranski: za ekonomski atlas SSSR-a
Galina Nikolajeva: za roman Žetva
Rostislav Aleksejev: za konstrukciju ekranoplana
Nikolaj Astrov: za konstrukciju tenka

1952.

Muktar Ašhrafi
Jurij Šaporin: Romanse za glas i glasovir
Dmitrij Šostakovič: Deset poema prema pjesmama revolucije za zbor - opus 88
Andrej Štogarenko: glazba, za simfonijsku svitu Sjećanja Ukrajinke Lese
Otar Taktakišvili: Koncert za glasovir br. 1 u c-molu
Lev Teremin: fizika

1953.

Manfred Ardenne: fizika, za suradnju u konstrukciji atomske bombe
Anatolij Aleksandrov: za nuklearnu fiziku
Pablo Neruda: književnost, za mir

1954.

Kraj Staljinove nagrade

Nakon smrti Staljina, počela je demotaža njegovog kulta ličnosti, pa je njegova nagrada ukinuta. Umjesto nje je 1966. uvedena Privredna nagrada Sovjetskog Saveza.

Nakon pada u nemilost nagrade su oduzete Lavrentiju Beriji, ali i njegovom sinu Sеrgu Beriji (dobio za konstrukciju raketa) i poznatom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu