Popis organizacija koje koriste Linux OS
Popis organizacija koje koriste Linux OS je popis privatnih i vladinih organizacija koje su sa drugih operativnih sustava prešle na Linux operativni sustav.
Vladine organizacije
Kada neka vlada uslijed okolnosti dođe pod pritisak organizacija poput World Trade Organization i International Intellectual Property Alliance, izlaz iz ove situacije neki vide u prijelazu na Linux operativni sustav te slobodni software, kao na dostižnu i sa legalnog stanovišta prihvatljivu zamjenu za piratski software i skupe proizvode tvrtki kao što su Microsoft, Apple te druge komercijalno orijentirane tvrtke. Posebno je ovo često u zemljema sa velikim brojem kvalitetnih informatičkih stručnjaka, kao što su Indija i Pakistan - obje ove zemlje ne mogu si priuštiti ulaganja u skupe tehnološke projekte visoko razvijenih zapadnih zemalja. No nije samo faktor cijene ono što vladine organizacije usmjerava na prijelaz na Linux, vrlo je važna i njegova stabilnost te stabilnost i otvorenost izvornog koda, tako da su i neke europske i sjevernoameričke vladine organizacije i institucije također počele koristiti Linux OS.[1][2][3][4][5][6]
Afrika
- South African Social Security Agency (SASSA) koristi Linux.[7]
Azija
Istok
- Narodna republika Kina koristi Linux OS za svojue Loongson procesore, kako bi bila tehnološki što nezavisnija.[8]
- Kylin OS, koristi ga kineska vojska, prvo na FreeBSD osnovi, od inačice 3.0, baziran na Linuxu.[9][10]
- Državna kineska industrijsko komercijalna banka je instalirala LInux kod svih svojih 20,000 predstavništava. (2005)[11]
Zapad
- Godine 2003, turska je vlada odlučila kreirati vlastitu Linux distribuciju Pardus, razvijenu na Nacionalnom istraživačkom institutu za elektroniku i kriptologiju. Prva verzije Pardus 1.0, službeno je najavljena 27 prosinca 2005.[12]
Sjever
- Godine 2010, Vladimir Putin potpisao je plan da vlada ruske federacije do 2012.pređe na slobodni software, uključujući Linux OS.[13][14]
Jug
- Vlada indijske države Kerala najavila je 2001. svoju službenu podršku slobodnom softwareu te otvorenom kodu.[15] , ovaj je dokuiment obznanjen na prvoj konferenciji o slobodnom softwareu u Indiji "Freedom First!", održanom u srpnju 2001 u Trivandrumu, glavnom gradu Kerale, gdje je i Richard Stallman prisustvovao osnovanju Free Software Foundation of India.[16]
- Godine 2014, sa krajem podrške za Windows XP, vlada indijske države Tamil Nadu prešla je na Linux OS BOSS Linux (Bharat Operating System Solutions).[17]
Europa
Austrija
- Glavni grad Beč prešao je na vlastitu na debianu baziranu Linux inačicu Wienux.[18] Projekt je u međuvremenu propao, jer je potreban software bio inkopatibilan sa Linuxom.[19]
Češka republika
Francuska
- Francuska žandarmerija je sa Windows XP prešla na Ubuntu OS 2007 .[22][23][24]
- Francusko ministarstvo poljoprivrede koristi Mandriva Linux.[24]
- Francuski parlament od 2007. koristi Ubuntu OS.[25][26] No od 2012, zastupnici mogu birati žele li koristiti Windows ili Linux.[27]
Njemačka
- Gradska vlada Muenchena je od 2003. počela prelazak na Linux OS na debianu zasnovan LiMux.[28] ,[29] [30][31] Krajem 2011. 9000 računala gradske vlade koristilo je Linux OS.[32] Sukladno izvještaju iz 2012. grad je uštedio 11 000 000 eura.[33] Nedavno je najavljeno da bi se trebali vratiti na Windows sustav, prije svega zbog kompatibilnosti jer u ostatku Njemačke se koriste Windowsi, te zbog skupoće programerskih poslova. No činjenica je da su uštedjeli 11 000 000 USD.[34] No neki promatrači smatraju da, kao Silviu Stahie (Softpedia), je ovo prije svega političko a ne tehničko pitanje, te da je tu nesumnjivu ulogu imao i Microsoft.[35]
- Federalna agencija za zapošljavanje je svojih 13,000 računala prebacila sa Windows NT na OpenSuse.[36]
Island
- Island je u ožujku 2012 odlučio da želi da javne institucije pređu na open source software . Škole su već prešle sa Windowsa na Ubuntu Linux.[37]
Makedonija
- Ministarstvo obrazovanja i znanosti Makedonije na svojih više od 180,000 računala koristi Ubuntu OS.[38]
Nizozemska
- Nizozemska policija za svoju Internet Research and Investigation Network (iRN) koristi samo slobodni softwateree otvorenog koda, i to od 2003. Koriste 2200 računala sa Ubuntu OS.[39]
Rumunjska
- RATB, državno sponzorirana prevoznička tvrtka iz Bukurešta koristi liNUX os ZVAN "C90++ (Benny)" .[nedostaje izvor]
- ROMATSA, Rumunjska administracija za zračni promet koristi Ubuntu OS na svojim simulatorima letenja.[nedostaje izvor]
Rusija
- Godine 2014, Rusija je najavila da planira koristiti Linux OS za potrebe ministarstva zdravlja, kao protumjeru sankcijama vezanim uz aneksiju Krima, te kao bi oštetila američke korporacije poput Microsofta.[40]Godine 2018.Rusija je najavila da će početi koristiti Astra Linux.[41]
Španjolska
- Istaknuta je još 2003. kao zemlja koja je otišla najdalje u prihvaćanju Linux OS,[42], primjer je njihova distribucija LinEx
Obrazovanje
Linux se često koristi u tehničkim disciplinama na univerzitetima i u istraživačkim centrima. Prije svega zbog besplatne instalacije, te velike količine slobodnog softwarea. IBM vodi reklamnu kampanju pod naslovom Linux in education.
Primjeri masovnije primjene Linuxa u obrazovanju:
- OLPC XO-1 (prvo znan kao MIT $100 laptop i The Children's Machine), je jeftini laptop koji koristi Linux OS, te je trebao biti dostavljen milionima djece u zemljama u razvoju, kao dio One Laptop Per Child projekta.
- Linux se može koristiti i na Raspberry Pi jednopločnim računalima - koja su pak prvotno i razvijena za edukacijske svrhe(no danas se uporaba raširila i na druga područja primjene).
Europa
Njemačka
- Najavljeno je da će 560,000 njemačkih studenta, sa 33 univerziteta prijeći na Linux OS.[43]
- Godine 2012, Leibniz-Rechenzentrum (Leibniz Supercomputing Centre) (LRZ) Bavarske akademije znanosti i umjetnosti predstavio je SuperMUC, četvrto najjače računalo na svijetu. Računalo je zasnovano na x86- osnovi te ima 155,000 procesorskih jezgri, te brzinu od 3 (petaflops of processing power?) i 324 terabita RAM-a. Kao operativni sustav koristi SUSE Linux Enterprise Server.[44]
Italija
- Škole u Bolzanou, Italy, sa studentskom populacijom od 16,000, od rujna 2005 koriste Linux OS (FUSS Soledad GNU/Linux).[45]
Sjeverna Makedonija
- U makedonskim školama(486!) koristi se 5,000 Linux računala, operativni sustav Ubuntu .[46][47]Po novijim podacima 2009. je broj računala sa Ubuntu operativnim sustavom iznosio više od 180 000.[48]
Kućna primjena
- Sony's PlayStation 3 sa hard diskom (20 GB, 60 GB ili 80 GB)posebno je prilagođena lakoj instalacicji Linuxa.[49] Međutim pod linuxom nisu dostupne sve mogućnosti sustava poput 3D grafike.[50]
- 2008, brojni modelinetbook računala imali su predinstaliran Linux Os, najčešće prema hardveru nezahtjevne distribucije poput Xandrosa ili Linpusa.[51]
- Tijekom 2007 i 2008, Linux distribucije sa naglaskom na lakoću uporabe poput Ubuntua doživjele su porast popularnosti kod korisnika kućnih računala, čak su i neke tvrtkr poput Della, nudile modele sa preinstaliranim Ubuntu OS.[52]
- Godine 2011, Google je uveo svoje Chromebooks, web thin client računala zasnovana na Linuxu, sustav je uključivao samo web browser, file manager i media player. Kao ekstenzija mogao se postaviti i Chrome Remote Desktop .Godine 2012 pojavio se prvi Chromebox, desktop verzija Chromebooka. U 2013 Chromebook računala su činila oko 20-25% udjela na tržištu laptopa jeftinijih od 300 USD.[53]U 2016, Chromebooks računala činila su 58 % od 2.6 miliona mobilnih uređaja kupljenih za škole u SAD i oko 64 % tržišta ovih uređaja izvan SAD. Nasuprot ovom prodaja Apple tableta i laptopa školama u SAD pala je u istom razdoblju na 19 %, ista je iznosila 52 % u godini 2012.[54]Godine 2018. su u mjesecu ožujku 60% laptopa kupljenih za škole u SAD činila Chromebook računala.[55]
- Android OS, kreiran od strane Googlea 2007, namijenjen za smartphone i tablet računala je krajem 2013 pokrivao 80 % tržišta istih [56] i 60% tablet računala;[57].
- U ožujku 2014, Ubuntu OS je imao 22,000,000 korisnika.[58]
Znanstvene institucije
- NASA j e odlučila da laptope na svojoj međunarodnoj svemirskoj stanici prebaci sa Windows XP na Debian 6.[59][60]
- CERN i Fermilab koriste Scientific Linux [61] na 20,000 internih servera CERN-a[62]
- Internet Archive na stotinama svojih servera koristi Linux.[63]
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web[neaktivna poveznica]
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ 24,0 24,1 Predložak:Citiraj web
- ↑ French parliament dumping Windows for Linux | Tech News on ZDNet Arhivirano na web stranici Wayback Machine (srpanj 6, 2008) (eng.)
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web[neaktivna poveznica]
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Linux-on-the-desktop pioneer Munich now considering a switch back to Windows, Arstechnica - retrieved August 19, 2014
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ heise online - Federal Employment Office switches to Linux Arhivirano na web stranici Wayback Machine (ožujak 17, 2009) (eng.)
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Cimpanu, Catalin. "Russian military moves closer to replacing Windows with Astra Linux". ZDNet. Retrieved 6 June 2019.
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ The GNOME Journal: Macedonia Deploys 5,000 GNOME Desktops in Public Schools Arhivirano na web stranici Wayback Machine (travanj 30, 2011) (eng.)
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Canonical Ltd. (November 2007). "Every Student in the Republic of North Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations". Archived from the original on 2009-04-03. Retrieved 2009-03-22.
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ SDB:PS3 - openSUSE. en.opensuse.org 0. Pristupljeno 2016-07-06.
- ↑ • Nepoznat parametar:
author-link
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarlastnije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Nepoznat parametar:
issn
• Parametarlastnije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarlast2nije dopušten u klasinews
• Parametarfirst2nije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarnewspapernije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
