Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji;[1] ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim;[2] Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.[3] „Naturalizam se intuitivno može razdijeliti na [metafizičku] i metodološku komponentu.”[4] Metafizički se ovdje odnosi na filozofsko proučavanje prirode realiteta. Neki filozofi izjednačuju naturalizam s materijalizmom. Na primjer, filozof Paul Kurtz tvrdi da se priroda može najbolje opisati u odnosu na materijalne principe. Ovi principi uključuju masu, energiju i ostala fizička i kemijska svojstva prihvaćena od znanstvene zajednice. Nadalje, u ovom smislu naturalizma smatra se da duhovi, božanstva i prikaze nisu realni i da ne postoji nikakva „svrha” u prirodi. Ovakvo apsolutno vjerovanje u naturalizam obično se naziva metafizički naturalizam.[5]
Nasuprot tomu, pretpostavka naturalizma u radnim metodama, bez nužna razmatranja naturalizma kao apsolutne istine s filozofskim povjerbinama, zove se metodološki naturalizam.[6] Predmetna tema ovdje je filozofija stjecanja znanja.
S izuzetkom panteista, koji vjeruju da su Priroda i Bog jedna te ista stvar, teisti dovode u pitanje ideju da priroda sadrži sav realitet. Po nekim teistima, prirodni se zakoni mogu pojmiti i kao tzv. drugi uzroci bog(ov)a.
U 20. stoljeću Willard Van Orman Quine, George Santayana i drugi filozofi raspravljali su o tome da uspjeh naturalizma u znanosti znači da bi se znanstvena metoda morala također rabiti u filozofiji. U skladu s ovim nazorom, kaže se da znanost i filozofija tvore kontinuum.
Vidi još
Bilješke
- ↑ Naturalizam. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9nURA%3D&keyword=naturalizam (pristupljeno 5. listopada 2014.).
- ↑ Naturalism. Oxford English Dictionary Online (potrebna pretplata, vjerojatno dostupna u knjižnici).
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Papineau, David. „Naturalism”. U The Stanford Encyclopedia of Philosophy Papineau je rabio pojam „ontološki” umjesto „metafizički”.
- ↑ Kurtz, Paul (proljeće 1998.). "Darwin Re-Crucified: Why Are So Many Afraid of Naturalism?". Free Inquiry 18 (2). http://www.secularhumanism.org/library/fi/kurtz_18_2.html
- ↑ Predložak:Citiraj web
Referencije
- Audi, Robert (1996.). "Naturalism". Unutar Borchert, Donald M.. The Encyclopedia of Philosophy Supplement. USA: Macmillan Reference. str. 372–374
- Danto, Arthur C. (1967.). "Naturalism". Unutar Edwords, Paul. The Encyclopedia of Philosophy. New York: The Macmillan Co. and The Free Press. str. 448–450
- Kurtz, Paul (1990.). Philosophical Essays in Pragmatic Naturalism. Prometheus Books
- Lacey, Alan R. (1995.). "Naturalism". Unutar Honderich, Ted. The Oxford Companion to Philosophy. Oxford University Press. str. 604–606
- Post, John F. (1995.). "Naturalism". Unutar Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy. Cambridge University Press. str. 517–518
- Sagan, Carl (2002.). Cosmos. Random House. ISBN 978-0-375-50832-5
Preporučena literatura
- De Caro, Mario i Macarthur, David Macarthur (urr.). 2004. Naturalism in Question. Cambridge. Mass: Harvard University Press.
- De Caro, Mario i Macarthur, David Macarthur (urr.). 2010. Naturalism and Normativity. New York. Columbia University Press.
- Lange, Friedrich Albert. 1925. The History of Materialism. London. Kegan Paul, Trench, Trubner & Co Ltd. ISBN 0-415-22525-6
- Macarthur, David. 2008. "Quinean Naturalism in Question". Philo. Vol 11. No. 1.
| |||||||||||||||||||||||||||||