Zlatovrane
| Zlatovrane | |
|---|---|
 Coracias caudatus | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Coraciiformes |
| Porodica: | Coraciidae Rafinesque, 1815. |
| Rodovi | |
| Vidi u tekstu. | |
Zlatovrane (lat. Coraciidae) su porodica ptica iz reda modrivrana. Po izgledu podsjećaju na vrane, ali po boji i ponašanju su slične ostalim pripadnicima reda mordrivrana. Ova porodica se sastoji od dva roda, Coracias i Eurystomus.
Rasprostranjenost
Zlatovrane žive u toplijim krajevima Starog svijeta. U Africi živi najviše vrsta, a vjeruje se da ova porodica odatle i potiče.[1] Zlatovrana je selica, razmnožava se u Europi i zimuje u Africi, a Eurystomus orientalis se također seli s većine svog areala zimi. Druge vrste su stanarice ili se sele samo djelomično.[2]
Ovo su ptice otvorenih staništa s drvećem ili drugim mjestima odakle se mogu bacati na plijen.
Opis
Zlatovrane podsjećaju na vrane po veličini i građi, jer su duge 25 do 27 cm. Šarene su poput vodomara i pčelarica, s plavom, ružičastom i smeđom dominantnom bojom. Po morfologiji su slične ostalim pripadnicima reda modrivrana: imaju veliku glavu na kratkom vratu, šareno perje i nejake i kratke noge. Dva unutrašnja prsta stopala su povezana, ali vanjski nije. Slabe noge i stopala imaju odraza na njihovo ponašanje. Ne skaču i ne hodaju po granama i rijetko koriste stopala za nešto drugo osim za odbacivanje za plijenom. Kljun je glomazan. Kraći je i širi kod pripadnika roda Eurystomus. Oni imaju šarene kljunove, dok pripadnici roda Coracias imaju crn kljun. Druge razlike između ta dva roda se ogledaju u dužini krila; zlatovrane roda Eurystomus imaju duža krila od onih iz roda Coracias.
Ponašanje
Razmnožavanje
Zlatovrane su bučne i agresivne kada brane svoj teritorij za gniježđenje. Uljeze napadaju tako što se obrušavaju na njih. Monogamne su i gnijezde se u neobloženoj rupi u drvetu i nesu 2-4 jaja u tropima, a 3-6 u višim predjelima. Ptići se izlegu iz bijelih jaja nakon 17-20 dana, a mladi ostaju u gnijezdu još otprilike 30 dana. Ženka snese jaja u intervalima od jednog dana, tako da ako ne bude dovoljno hrane, preživjet će samo stariji ptić. Ptići su, kao svi čučavci, goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu.[1]
Ishrana
Zlatovrane roda Coracias sjede i čekaju plijen da prođe. Kada ga uhvate, odnesu ga u kljunu do grane i tu ga pojedu. Jedu razne kopnene kukce, malene kralježnjake poput žaba, guštera, štakora i mladih ptica. Hrane se mnogim životinjama koje drugi grabežljivci izbjegavaju, poput gusjenica, kukaca jarkih boja i zmija.[1]
Zlatovrane roda Eurystomus love u letu. Gutaju bube, zrikavce i druge kukce i drobe ih velikim kljunom i pojedu ih u zraku.
Taksonomija
Postoji jedanaest vrsta:[1]
- Rod Coracias:
- Rod Eurystomus:
Zlatovrane su dobile svoj znanstveni naziv od latinske riječi coracium, što znači "sličan gavranu".[3]
Drugi projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: zlatovrane |
 | Wikivrste imaju podatke o: zlatovranama |