Gram-pozitivna bakterija
Gram-pozitivna bakterija je ona vrsta bakterije koja u bojanju bakterija gencijana violetom zadržavaju to bojilo te se pokazuju tamnoplavima.[1]
Ovo je rezultat svojstava građe bakterijske stanične stijenke. Gram-pozitivne bakterije u stijenkama imaju neusporedivo viši postotak peptidoglikana mureina (95 %), nego što imaju stijenke Gram-negativnih bakterija (5 do 12 %). Murein je polimer osebujne građe koji imaju jedino prokarioti. Njihova je stanica, u biti protoplast oko kojeg je citoplazmatska membrana, smještena u velikoj molekuli mureina, kao u vreći. Ovisno o debljini odnosno poroznosti mureina, u stanicu mogu ući hranjive i druge tvari poput bojila i alkohola. Što je sloj mureina u stijenci deblji, tvari teže prolaze. Stanična stijenka Gram-pozitivnih bakterija ima i teikoične kiseline.[2]
Murein je osnovna gradivna tvar bakterijske stanične stijenke, zbog čega prije svega ima zaštitnu funkciju i protkan je i obložen nizom dodatnih tvari. Stijenka Gram-pozitivne bakterije sadrži nekoliko slojeva peptidoglikana koje povezuju peptidnim vezama i popriječni mostovima. Zbog ovog je sloj stijenke vrlo čvrst i vrlo malo savitljiv. Ova razlika u u građi stanične stijenke daje razliku u reakciji na Gramovu metodu razvrstavanja.[3]
Među Gram-pozitivne bakterije spadaju uzročnici zlog grča, sušice i difterije.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Gram, Hans Christian Joachim". LZMK. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23068 Pristupljeno 24. lipnja 2015.
- ↑ "bakterije". LZMK. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5395 Pristupljeno 24. lipnja 2015.
- ↑ Župan, Irina. "Odgovori na postavljena pitanja iz biologije". PBF Zagreb. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori50.htm Pristupljeno 12. siječnja 2015.