Obična žućica
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
| Obična žućica | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Rod: | Cytisus |
| Vrsta: | C. scoparius |
| Dvojno ime | |
| Cytisus scoparius (L.)Link | |
Obična žućica (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, lat. Cytisus scoparius) je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj Europi. <ref name="flora">"Flora Europaea Search Results". http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK= Pristupljeno 15. kolovoz 2018. </ref> Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s Forzicijom. Vrsta je prilagođena Mediteranu i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.<ref name="blamey">M. Blamey; C. Grey-Wilson (1989). Flora of Britain and Northern Europe. Hodder & Stoughton. ISBN 0-340-40170-2 nevaljani ISBN</ref><ref name="vedel">H. Vedel; J. Lange (1960). Trees and Bushes. London: Metheun</ref><ref name="bean">W. J. Bean (1970). Trees and Shrubs Hardy in the British Isles. London: John Murray. ISBN 0-7195-1790-7 nevaljani ISBN</ref> Cytisus scoparius sadrži otrovne alkaloide koji opterćuju srce i živčani sustav.<ref name="plants of the Pacific Northwest coast">Jim Pojar; A. MacKinnon; Paul B. Alaback (1994). Plants of the Pacific Northwest Coast: Washington, Oregon, British Columbia & Alaska. Redmond, WA: Lone Pine</ref>
Opis
Izrasline Cytisus scoparius obično narastu od 1m do 3m visoke, rijetko do 4m, s glavnim stablom do 5 cm debljine, rijetko 10 cm debljine. Grmovi imaju zelene izdanke s malim tro-latičnim listovima duljine 5-15 mm, koji otpadaju u vrijeme zrelosti (engl. deciduous). U proljeće i ljeto prepuni su zlatno-žutih cvjetova 20-30 mm od vrha do dna, i 15-20 mm široki. Cvjetanje se odvija nakon 50-80 GDD (engl. growing degree days - je heuristička mjera akumulirane toplinske energije, koju koriste vrtlari, cvjećari, i farmeri da predvide razvoj biljaka i životinja do trenutka cvjetanja, do trenutka izvaljivanja insekata, te sazrjevanja usjeva).
Distribucija i razvoj
C. scoparius se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.<ref name="blamey">M. Blamey; C. Grey-Wilson (1989). Flora of Britain and Northern Europe. Hodder & Stoughton. ISBN 0-340-40170-2 nevaljani ISBN</ref> Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) <ref>"Broom". http://dpipwe.tas.gov.au/invasive-species/weeds/weeds-index/declared-weeds-index/broom Pristupljeno 15. kolovoz 2018. </ref> postala je invazivna vrsta na livadama, i ostalim staništima.<ref name="usda">"Species Profile – Scotch Broom (Cytisus scoparius (L.))". National Invasive Species Information Center, United States National Agricultural Library. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpanj 2013.. http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml Pristupljeno 9. listopad 2013. </ref><ref>Ashfaq Ahmed Zarri; Asad R. Rahmani; Mark J. Behan (2006). "Habitat modifications by Scotch broom Cytisus scoparius invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India". Journal of the Bombay Natural History Society 103 (2–3): 356–365</ref>
