Radnovac

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje u Hrvatskoj

Radnovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Jakšić.

Zemljopis

Radnovac se nalaze istočno od Jakšića, na magistralnoj cesti Požega - Našice. Udaljen od Požege 7 km između naselja Jakšić i Rajsavac. Pripada općini Jakšić. Prema popisu stanovništva 2001. godine naselje ima 220 stanovnika. Žena 45%, muškaraca 55%, mladih 31,8%, zrelih 52,3% i starih 15,9%. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom i obrtom. Selo je podjeljeno na donji i gornji dio. Na sredini je lijep društveni dom izgrađen sedamdesetih godina 20. stoljeća. Tu se odvijaju sastanci različitih udruga, te druženja kulturnog i sportskog sadržaja. Stanovništvo je povijesno vezano za naselje Jakšić kao općinsko središće; osmogodišnju školu, poštu, vatrogasni dom, crkvu sv. Barbare, te niz trgovina i obrta. U svim općinskim strukturama i važnim aktivnostima u sportu, vatrogastvu, folkloru, članovi mjesta Radnovac čine važnu kariku.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Radnovac je imao 220 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:220 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:20 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:10 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.

PlotData=

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 0
bar:1869 from:0 till: 0
bar:1880 from:0 till: 0
bar:1890 from:0 till: 0
bar:1900 from:0 till: 0
bar:1910 from:0 till: 0
bar:1921 from:0 till: 0
bar:1931 from:0 till: 102
bar:1948 from:0 till: 109
bar:1953 from:0 till: 100
bar:1961 from:0 till: 134
bar:1971 from:0 till: 0
bar:1981 from:0 till: 166
bar:1991 from:0 till: 198
bar:2001 from:0 till: 220

PlotData=

bar:1857 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 102 fontsize:S text: 102 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 109 fontsize:S text: 109 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 100 fontsize:S text: 100 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 134 fontsize:S text: 134 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 0 fontsize:S text: n.d. shift:(-8,5)
bar:1981 at: 166 fontsize:S text: 166 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 198 fontsize:S text: 198 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 220 fontsize:S text: 220 shift:(-10,5)

TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

• Napomena: Radnovac se iskazuje kao naselje od 1931.

Da bi se dobila potpuna slika o prvim naseljenicima trebalo bi uložiti vremena i financijskih sredstava. U ovom trenutku znamo da je u 19. stoljeću izgrađena vlastelinska zgrada (sličnija dvorcu) s gospodarskim zgradama. Prema sjećanju starijih stanovnika vlasnik se zvao Miletić. Osnovna djelatnost bila je poljoprivreda. Za tu svrhu izgrađeno je nekoliko kuća u kojima su stanovale obitelji koje su radile kod veleposjednika. Taj dio naselja zvali su PUSTA, a pripadao je Jakšiću.

Značajne događaje pratimo poslije Prvog svjetskog rata, dakle, poslije 1918. Već 1919. doselile su se obitelji Kovačić, Kolar, Bregović, i Fak iz Vinice (Hrvatsko zagorje). Kupili su više od 50 jutara zemlje. Mijo Kovačić podijelio je zemlju svojoj djeci koja su osnovala vlastite obitelji i stambene objekte.

Te, 1918. i sljedećih godina došli su Vukušići i Jerkovići koji su kupili spomenuti dvorac, te ga podijelili tako da su Jerkovići stanovali na istočnoj strani a Vukušići na zapadnoj strani dvorca. Sljedeći koji su se nastanili 1921. godine su obitelji Kuretić i Panijan. Došli su iz Gorskog kotara. Tih godina nastanile su se obitelji: Hudy, Maday, Namesny, Mihalović, Gašparović, Penjaško, Mikuš. Postepeno su kupovali zamlju, te izgradili gospodarske objekte. Osnovna djelatnost bila je zemljoradnja.

Naselje je i dalje pripadalo Jakšiću kao Pusta.

Na inicijativu Rudolfa Kuretića, 1927.godine, razmišljalo se o imenu mjesta. Iz dostupnih radnih materijala vidljivo je da su predlagali ime Zelendvor i Hrvatovac. Na kraju odlučili su se za Radnovac. Spoj rada i novca. Spoj imenica koje su omogućile napredak i željeni standard. Molbenica je upućena 27.3. 1927. Velikom Županu osječke oblasti u Osijek. Zna se iz nekih dokumenata da je ime Radnovac 1931. u upotrebi.

Sljedeća akcija (u vezi pripadnosti crkvi) uslijedila je 2. 11. 1930. godine. Upućen je dopis Visokoj Kr. banskoj upravi u Zagreb. Naime, selo je pripadalo Župi Skenderovci a ne župi Jakšić. Dopis su potpisali svi mještani sela. Molbi je vrlo brzo udovoljeno.

Sljedećih godina bilo je dosta migracija a naročito poslije Drugog svjetskog rata. No, to poglavlje zahtjeva studiozniji pristup.

Danas selo Radnovac ima izgled urbanog naselja s izgrađenom infrastrukturom; pješačka staza, kanalizacija, telefon, plin.

Zanimljivosti

Do 2008. godine naselje je bilo poznato po staroj lipi koja je rasla u središtu sela,kraj starog seoskog križa, srušena iz razloga što je postala opasnost za promet. Stablo je zasađeno 1942. godine. Mjesto susreta mladih. Uz lipu je bio i stari križ koji je iste godine kad je lipa srušena zamjenjen novim lijepšim i većim. Stari križ ima dugu i mučnu povijest. Mnogi režimi su ga pokušali maknuti, bio je rušen, bacan po jarcima, bunarima, skrivan, uništavan, ali seljani su ga uvijek uspijevali pronaći i popraviti.

Izvor

Nedovršeni članak Radnovac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

1. PREUSMJERI Predložak:Jakšić