Vučitrn
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje
Vučitrn (albanski: Vushtrri ili Vushtrria) je grad i istoimena općina u sjeveroistočnom dijelu Kosova. Administrativno pripada Kosovskomitrovačkom okrugu.
U općini Vučitrn, prema UNMIK-ovim procjenama, danas živi oko 106.000 stanovnika, od čega su preko 95% Albanci.
Demografija
Naselje ima albansku etničku većinu. Do 1999. godine u gradu je živjelo oko 1.200 Srba, oko 500 Muslimana i oko 2.000 Roma.
Broj stanovnika u naselju na popisima:
- popis stanovništva 1948. godine: 5.813
- popis stanovništva 1953. godine: 6.691
- popis stanovništva 1961. godine: 8.025
- popis stanovništva 1971. godine: 12.334
- popis stanovništva 1981. godine: 20.204
- popis stanovništva 1991. godine: 30.651
Povijest
Na području Vučitrna je postojalo naselje Vicianum, koje su Rimljani osvojili u 1. stoljeću pr. Kr. i od njega napravili svoju koloniju. Vicianum je kasnije bio pod bizantskom vlašću, a nakon Velike seobe postao jedno od najistočnijih mjesta na Balkanu s katoličkom većinom.
Nakon što je Otomansko Carstvo osvojio Kosovo krajem 14. stoljeća, Vučitrn je odabran za sjedište sandžaka, i odatle se po lokalnom području širio islam. Od 18. stoljeća Vučitrn, dotada važno naselje, počinje gubiti na važnosti. Godine 1912. ga je za vrijeme Prvog balkanskog rata okupirala Srbija, a od 1918. je dio Kraljevine SHS.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. Vučitrn se našao u dijelu Kosova pod njemačkom okupacijom i nominalnom vlašću srpske četničke vlade pod Milanom Nedićem. Nakon završetka rata je postao dio autonomne oblasti, a kasnije SAP Kosovo u okviru SFRJ.
Za vrijeme Kosovskog rata su na području Vučitrna zabilježeni mnogi zločini nad lokalnim albanskim stanovništvom od strane srpskih i jugoslavenskih vojno-policijskih snaga. Albanski izvori tvrde da je tada ubijeno oko 500, a nestalo oko 100 stanovnika općine.
Kulturne znamenitosti
Vojinovića kula
Danas je od cjelokupne nekadašnje utvrde ostala samo donžon kula koju Srbi nazivaju Vojinovića kula (po Vojinovićima iz epskih pjesama) sa dijelom bedema u obliku kvadrata.
Sama Donžon kula spada u red najljepših kula tog tipa u ovom dijelu Europe zbog svojih lijepih proporcija i pravilno poredanog kamenja u njenim zidovima. Na njenim zidovima (debljine oko 3 m) se vide ostaci mašikula, puškarnica, a pored zatvorenog prizemlja, imala je kat, nad kojim se nalazio otvoreni vrh kule sa grudobranom.
Visina bedema kvadratnog dvorišta je 4 m—5 m, sa izuzetkom južnog dijela bedema koji je okrenut ka glavnoj ulici sa kosinom pri dnu (visina 1,2 m—1,5 m, ispad 0,35 m—0,4 m) čija je visina 6 m — 7 m.
Dožon most
Dožon most, kako ga Srbi tog kraja zovu Vojnovića most, u Vučitrnu preko rijeke Sitnice na starom karavanskom putu koji je povezivao Dubrovačku republiku sa Skopljem je najstariji očuvani kameni most na prostoru Kosova i potječe s kraja 14. stoljeća. Čini ga ukupno 9 lukova (5 prvokutnih i 4 naknadno dodana) sa ukupnom duljinom preko 135 m, dok širina ceste iznosi skoro 5 m. Sitnica više ne protiče ispod Dožon mosta, jer je uslijed prirodnih geoloških promjena promijenila svoj tok, pa sada protječe u neposrednoj blizini mosta.
Literatura
- Aleksandar Deroko. Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Beograd, 1950.
- Ivan Zdravković. Srednjovekovni gradovi i dvorci na Kosovu. Beograd, 1975
Vanjske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Okruzi i općine Kosova
Nedovršeni članak Vučitrn koji govori o gradu u Kosovu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.