Korona (optika atmosfere)

Korona ili vijenac oko Mjeseca.

Datoteka:Korona 1.pdf

Vijenac oko Mjeseca: oko Mjesečeve ploče nalazi se svijetla kružna ploha aureole koja je skoro bez boje. Prsten je s unutrašnje strane obojen ljubičasto, s vanjske crveno.

Korona ili vijenac oko Sunca ili Mjeseca je optička pojava koja nastaje kad se Sunce ili Mjesec nalazi iza tankih oblaka, i tad se često mogu vidjeti okruženi prilično jasno obojenim krugovima. Ta pojava nastaje ogibom zraka svjetlosti na česticama oblaka (kapljicama vode ili kristalićima), a češće se primjećuje oko Mjeseca nego oko Sunca zbog veće jakosti (intenziteta) Sunčeve svjetlosti.

Unutrašnji je dio vijenca, takozvana aureola oko Mjeseca, žućkastobijele boje u obliku svijetlog kruga, koji je na vanjskoj strani slabo narančaste boje. Oko vijenca slijede obojeni prstenovi, obično 2 do 4. Veličina vanjskog crvenog ruba oka aureole mogu doseći i 5° i veoma su različiti.

Prstenovi su međusobno odvojeni tamnim pojasevima. Svojstveno je da je crvena boja na vanjskoj strani svih prstenova, ljubičasta na unutrašnjoj strani, no boje nisu čisto spektralne, a jakost (intenzitet) je boja u vanjskim prstenovima slabiji od unutrašnjih.

Pojava vijenca tumači se ogibom zrake svjetlosti koja prolazi kroz uske otvore ili pukotine. Otvore stvaraju vodene kapljice, a pukotine ledene iglice. Od svake kapljice šire se kuglasti valovi na sve strane, a oni ulaze i u prostor sjene, među sobom interferiraju, pa u određenim smjerovima jačaju, a u drugim smjerovima slabe. Posljedica je tog ogiba svjetlosti da oko središta otvora nastaju svjetlosni prstenovi, kojima veličina ne zavisi samo od valne duljine svjetlosti, već i od veličine kapljica, odnosno kristalića.

Iz teorije ogiba svjetlosti poznat je odnos za jakost svjetlosti:

[math]\displaystyle{ I = \pi^2 \cdot r^4 \cdot [1 - \frac{1}{2} \cdot \frac{m^2}{1} + \frac{1}{3}\cdot \frac{m^4}{(1 \cdot 2)^2} - ...] }[/math]

gdje je:

[math]\displaystyle{ m = \frac{\pi \cdot r}{\lambda} \cdot \sin \theta }[/math]

a r - polumjer kapljica vode. Vrijednost [math]\displaystyle{ \frac{m}{\pi} }[/math] iznosi redom za prvi, drugi, treći i četvrti vijenac: 0,000 , 0,819, 1,346 i 1,856. Kut otklona zrake svjetlosti Θ ovisi o valnoj duljini svjetlosti i o polumjeru otvora: crveno svjetlo se više otklanja nego li ljubičasto, a manji otvor daje veći otklon, odnosno promjer prstenova prema odnosu [math]\displaystyle{ \sin \theta = m \cdot \frac{\lambda}{r} }[/math]. Stoga se po vijencu može suditi i o polumjeru čestica u oblaku: manje čestice daju veće prstenove. Iglice koje dovode do pojave vijenca (korone) imaju uglavnom polumjer od 0,5 do 1,25 μm.

Slike

Korona ili vijenac oko Sunca odmah nakon izlaska Sunca. Sunčeva korona iznad mosta Golden Gate. Mjesečeva korona uzrokovana oblacima altokumulus (lat. Altocumulus floccus). Mjesečeva korona.