Park Maksimir

Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo).

Karta Maksimira iz 1846.

Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara^[1] je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).

Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.

Ime parka nose i gradska četvrt koja obuhvaća teritorij obližnjih gradskih naselja, i stadion GNK Dinama.

U parku Maksimiru raste hrast lužnjak poznat kao "Dedek", starosti oko 600 godina. Nalazi se u blizini Mogile.^[2]

Istaknutiji objekti

Švicarska kuća (sagrađena 1842., obnovljena 2005.),
Vidikovac Kiosk (najistaknutiji objekt perivoja), sagrađen 1843.,
Paviljon Jeka (sagrađen 1840., obnovljen 2001.),
Kapelica sv. Jurja (sagrađena 1880.).
Sokolska mogila, uzdignuti humak, podignut u spomen tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine i to od zemlje i kamena iz svih naselja i povijesnih mjesta u Hrvatskoj i svijetu gdje žive Hrvati.^[3]
Obelisk, podignut u čast dovršetka parka
Ribarska koliba (ili Sjenica od breze), drvena koliba građena od 1853. do 1862.

Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.
Olga Maruševski, Sonja Jurković: Maksimir, Zagreb, 1991. (ISBN 86-03-00523-0)