Donja Čikerija
Za druga značenja, pogledajte Čikerija.Čikerija, odnosno Donja Čikerija (mađ. Alsócsikéria) je zaselak u Vojvodini. Prostire se na području pustare Čikerije.[1]
1922. su nakon Trianonskog sporazuma i povlačenjem državne granice godine iz sastava Subotice izdvojene Gornja i Donja Čikerija (Alsócsikéria i Felsőcsikéria), a Gornja je Čikerija (Felsőcsikéria) 1929. preimenovana u Čikeriju (mađ. Csikéria)[2] i ostala je u Mađarskoj, dok je manja Donja Čikerija ostala u Kraljevini SHS.
U sastavu je naselja Mirgeša, tik uz upravnu granicu Donjeg Tavankuta. Sa zapadne strane sela prolazi ulica Ljutovo salaši koja vodi do granice s Mađarskom. Dalje zračnom crtom bi se stiglo u kilometar udaljenu (Gornju?) Čikeriju. Čikerija i Mirgeš su odvojeni i udaljeni nekih 1 km. Čikerija je sjeverozapadno od Mirgeša. Zapadno je Tavankutska šuma. Jugozapadno su Šajc, Donji Tavankut, a južno je Dikanovac. Nekoliko kilometara istočno je odvodni kanal.[3] U Čikeriji je križ krajputaš.(46°05′16″N 19°29′35″E / 46.08785°N 19.49315°E)
Donja Čikerija je malo naselje. Sastoji se od reda ušorenih salaša i dvije dugačke ulice. Tik je uz bagremovu šumu. Tlo pod Donjom Čikerijom je žuti i crni pijesak, koji je pridonio da su se stanovnici u prošlosti bavili vinogradarstvom, a danas voćarstvom. Stanovništvo su Hrvati iz skupine Bunjevaca. Zbog manjka infrastrukture dosta je stanovnika iselilo stanovništvo je susjedna sela i Suboticu. Jedino razdoblje u godini kad se poveća broj ljudi je proštenje u nedjelju poslije spomena sv. Leopolda Mandića, te ljeti kad je manifestacija Čikerijada. Znamenitost sela je veliko zvono u koje se tuklo radi razbijanja tučonosnih oblaka.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Ž. Mandić i T. Žigmanov: Čikerija u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41.-42. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.
- ↑ Mađarski središnji statistički ured
- ↑ OpenStreetMap. Pristupljeno 15. siječnja 2026.