Gornja Čikerija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Za druga značenja, pogledajte Čikerija.

Gornja Čikerija (mađ. Felsőcsikéria)[1] odnosno Čikerija [2] (mađ. Csikéria) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj. Prostire se na području pustare Čikerije.

Zauzima površinu od 25,81 km četvorna.

Zemljopisni položaj

Nalazi se nedaleko od Aljmaša, na 46°7'20" sjeverne zemljopisne širine i 19°28'44" istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, 5 km sjeverno od Kunbaje, tik uz mađarsko-srbijansku granicu, na pravcu što spaja Suboticu i Aljmaš.

Upravna organizacija

Upravno pripada aljmaškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6424.

Nekad je bilo jedno naselje, koje je bilo podijeljeno nakon 1918., tako da ga i danas državna granica između Mađarske i Srbije dijeli na dva dijela.

Na prijelazu 19. u 20. stoljeće, prodano je zemljište na Čikeriji, a novcem od te prodaje financirana je izgradnja subotičke Gradske kuće.[3]

1920.[1] su nakon Trianonskog sporazuma i povlačenjem državne granice godine iz sastava Subotice izdvojene Gornja i Donja Čikerija (Alsócsikéria i Felsőcsikéria), a Gornja je Čikerija (Felsőcsikéria) 1929. preimenovana u Čikeriju (mađ. Csikéria)[4] i ostala je u Mađarskoj, dok je manja Donja Čikerija ostala u Kraljevini SHS. Samostalnim naseljem naseljem je od 1921. 1928. je podignuta crkva sv. Stjepana Kralja, a posvećena je 1929. godine. 1990. je osnovana Hrvatska manjinska samouprava.[1]

Kultura

U Seoskoj kući je etnološka zbirka s prikazom povijesti Gornje Čikerije i mjesnih običaja. Od 1990. djeluje KUD Rokoko.[1]

Promet

Iako se Čikerija nalazi na željezničkoj prometnici, ali u selu se ne nalazi željeznička postaja.

Stanovništvo

U Čikeriji živi 942 stanovnika (2005.). Mađari su većina. Hrvati čine 5,9%, Nijemaca je blizu 0,9%, Srba je 0,8% te ostalih. Rimokatolika je 84,2%, kalvinista je 3,3%, luterana je 0,4%, grkokatolika je 0,3% te ostalih.

U Čikeriji se nalaze jedinica njemačke i hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj.

Još 1655. se bilo zabilježilo da su Hrvati živjeli [5] u pustari Čikeriji, na mjestu na kojem se razvilo današnje selo Čikerija.

Danas od kulturnih manifestacija, Hrvati iz Čikerije održavaju Veliko bunjevačko prelo [6].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Ž. Mandić i T. Žigmanov: Čikerija u: (glavni urednik Slaven Bačić): Leksikon podunavskih Hrvata — Bunjevaca i Šokaca 5 C – Ć. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2006., str. 41.-42. ISBN 978-86-85103-03-2 (cjelina). Pristupljeno 16. siječnja 2026.
  2. ↑ Ansambl narodnih plesova Tanac
  3. ↑ Dan OŠ «Matija Gubec» iz Tavankuta proslavljen u Gradskoj kući, ravnateljica Stanislava Stantić Prćić o Gradskoj kući, piše: Marija Matković, Radio Subotica na hrvatskom, 8. veljače 2013.
  4. ↑ Mađarski središnji statistički ured
  5. ↑ Hrvatski glasnik br.44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata (PDF)
  6. ↑ Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gornja_Čikerija&oldid=641650"