Ovo je glavno značenje pojma Rama. Za druga značenja pogledajte Rama (razdvojba). | |
| Izvor | selo Varvara, općina Prozor-Rama, BiH |
| Države | BiH |
| Slijev | Jadranski |
| Ulijeva se u | Jablaničko jezero, tj. Neretvu |
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini. Izvire u selu Varvara i desna je pritoka rijeke Neretve, te pripada Jadranskom slijevu. Cijela rijeka je potopljena umjetnim Ramskim jezerom, u gornjem toku, i Jablaničkim jezerom, u donjem toku. Godine 1968. napravljeno je Ramsko jezero, koje je potopilo dobar dio rijeke. Rama teče prema jugoistoku i na tom putu prima pritoke: Baden, Crimu, Dušicu, Gračanicu i Volujak. Izgradnja Ramskog jezera skratila je gornji tok Rame, dok je donji tok značajno skratilo Jablaničko jezero. Nekad su se u Ramu ulijevali i Tršćanski potok i Klekovica, dok danas nisu. Rama je jako skraćena izgradnjom jezera, a prije je imala 33 km dug riječni tok. Kroz Ramsku kotlinu tekla je širokim plitkim koritom sa malim padom, a nakon 10 km ulazila je u uski kanjon s visokim padom. Devet kilometara prije svog ušca ulazi u hidroakumulaciju Jablaničkog jezera. Visinski pad od izvora do ušca iznosi 376 metara. Korito rijeke Rame je pjeskovito. Izgradnjom brane 1968. godine, dolina Rame je ujezerena do sela Mluša. Od brane do Marine pećine u duzini od 9 km, dokle dopire voda Jablaničkog jezera, šljunkovitim koritom Rame i danas teče voda. Temperatura vode rijeke Rame je od 4,5 °C u zimskom razdoblju do 13,9 °C tijekom mjeseca svibnja, s visokom koncentracijom kisika što je od posebnog značaja za život potočne pastrmke. Prema svim fizikalno-kemijskim pokazateljima, voda rijeke Rame je tipična salmonidna voda.[1] U srednjem vijeku područje Rame bilo je jako značajno. Rama je jedna od značajnijih pritoka Neretve. U nju se ulijeva nekoliko kilometara prije Jablanice. U središtu Rame, u masivu sredogorja Krstaca, nalaze se ostatci trijaskog polifaznog submarinskog vulkana Tethysa.[2]
Geologija
Na jugoistoku Rame u širem području naselja Hudutskoga, Tošćanice i Grevića tragovi su sraza oceana, kontinenta i jezera koji se zbio tijekom donjega i srednjega trijasa. Dogodila se je subdukcija litosfernih ploča – oceanske Tethys i euroazijske ploče te potom subdukcija – kolizija jadransko-apulijske (dio afričke kontinentske ploče) pod euroazijsku kontinentsku litosfernu ploču. Time je počela alpinska orogeneza i nastanak ramskog Dinarida (geoloških struktura i reljefa) koji traje i u današnjici. U srednjem trijacu u Tethysu su se zbivali geološki procesi koji su rezultirali nastankom polifaznog submarinskog vulkana (iz oceana Tethysa – nazvan i vulkan Tethys). Tragovi aktivnosti tog vulkana su vidljivi ovdje. Postupno su oceanska ploča i vulkan Tethys subduirali pod euroazijsku ploču. U tom su se procesu iskristalizirale magmatske efuzivne ( mjestimice i intruzivne i žične) stijene. Na koncu je potpuno zatvoren ocean Tethys kolizijom afričke i euroazijske ploče, od čega je danas od cijelog oceana ostalo Sredozemno more. U mezozoiku i kenozoikuk su orogenezom i neotektonskim pokretima nastajala ovdašnja sredogorja i planine, prije svih Bokševica. Potkraj oligocena tektonskim pokretima ekstenzije oblikuje se Jablaničko-konjička tektonska kotlina. U miocenu nastaje slatkovodno miocensko jezero čiji su tragovi vidljivi i danas. Neotektonskim pokretima u pliocenu i pleistocenu ramski se je dio miocenskih (jezerskih) naslaga izdigao i smjestio na današnje mjesto i visinu.[3]
Izvori
- ↑ Rijeka Rama
- ↑ Rportal RP: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
- ↑ Miro Pavličević: Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera . Ramski vjesnik. 22. listopada 2018. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
Nedovršeni članak Rama koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.