Slamnatica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 409069 od 2. siječanj 2022. u 21:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slamnatica
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Strophariaceae
Rod: Stropharia
Vrsta: S. rugosoannulata
Farlow ex Murrill (1922.)
Dvojno ime
Stropharia rugosoannulata
Sinonimi
*Geophila rugosoannulata (Farl. ex Murrill) Kühner & Romagn. (1953.)
  • Naematoloma rugosoannulatum (Farl. ex Murrill) S.Ito (1959.)
  • Psilocybe rugosoannulata (Farl. ex Murrill) Noordel. (1995.)

Slamnatica, Ferriijeva vitičarka ili pečurkasta strnišnica (lat. Stropharia rugosoannulata) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales). Za razliku od mnogih drugih gljiva roda Stropharia, smatra se jestivom i uzgaja se za tržište. <ref>Phillips, Roger (2010). Mushrooms and Other Fungi of North America. Buffalo, NY: Firefly Books. ISBN 978-1-55407-651-2 nevaljani ISBN </ref>

Opis

  • Klobuk slamnatice je širok od 5 do 12 centimetara, mesnat, u mladosti zaokruženo konveksan, po vlažnom vremenu slabo viskozan, inače suh i sjajan, pojavljuje se u žutosmeđoj, sivosmeđoj, crvenosmeđoj ili zagasitožutoj boji, u mladosti se na rubu nalaze ostaci zastorka, rub je dugo vremena podvrnut.
  • Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, u pazušcu zaokruženi, sivoljubičasti ili sivoplavkasti.
  • Stručak je visok od 7 do 16 centimetara (do 20 cm), od 2 do 3,5 cm debeo, najprije bjelkast, zatim bjelkastosmeđast ili žutosmeđast, čvrst, valjkast, pun; nosi opnast vjenčić koji može ponekad ostati samo u tragovima; iznad vjenčića slabo brazdast.
  • Meso je bijelo, ispod kožice klobuka lagano slamnatožuto; miris i okus nisu izraženi.
  • Spore su gotovo eliptične, glatke, 11 – 13 (18) x 7,5 – 8 (10) μm, otrusina je purpurnosmeđa ili crnosmeđe ljubičasta.

Stanište

Raste izvan šuma na pognojenom tlu te ostacima slame i drugog bilja.

Upotrebljivost

Slamnatica je jestiva. <ref> Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993. </ref>

Sličnosti

Zanimljivost slamnatice je u tome što se može javiti u slamnatožutoj ili smeđecrvenkastoj boji s ljubičastim odsjajem. Može doseći izuzetnu veličinu, a često je napadnuta parazitarnim gljivicama zbog čega može potpuno promijeniti oblik. Zanimljivost ove vrste je i u tome što se s velikim uspjehom na široko uzgaja širom svijeta. Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

Slike

Izvori

<references group=""></references>

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Slamnatica.