Kupinec

Kupinec
Kupinec Kupinec na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka županija
Općina/Grad	Klinča Sela
Najbliži (veći) grad	Zagreb
Površina	23.34 km²
Nadmorska visina	100 m
Zemljopisne koordinate	45°43′55″N 15°43′12″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	881
- Gustoća	37.75 st./km²
- Broj domaćinstava	242
Pošta	10450 Jastrebarsko
Pozivni broj	+385(0)1
Autooznaka	ZG
Datoteka:Kupinec.jpg Kupinec

Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis

Administrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 23,34 km².

Povijest

Kupinec je mjesto koje se nalazi u Hrvatskoj, okolici grada Zagreba. Kupinec spada u Zagrebačku županiju i općinu Klinča Sela. Prvi put se spominje u 16. stoljeću (1550. godine). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u Kupincu i sagrađena je u 17.stoljeću (1670. godine). Kupinec je također poznat po poznatom političaru Vlatku Mačeku koji je bio i vođa Hrvatske Seljačke Stranke. Rođen je u Jastrebarskom a imao je veliko imanje u Kupincu u kojem je veliki dio svog života živio na tom imanju ali potkraj života je bio u kućnom pritvoru. Poznat je još po Josipu Brozu Titu tj. po njegovim roditeljima koji su živjeli u Kupincu i pokopani su na mjesnom groblju.

Stanovništvo

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Kupincu žive 872 stanovnika i to u 242 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 37,36 st./km².

Povijest crkve u Kupincu

Datoteka:Jezero u Kupincu.jpg

Jezero kraj crkve u Kupincu

U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od drvene građe, a kasnije je podignuto zidano i svođeno svetište. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu crkve. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj Habsburškoj monarhiji a u Zagrebačkoj biskupiji je provodi biskup Maksimilijan Vrhovac. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća. Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji Drašković iz Hrvatskog državnog arhiva, gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je zvonik iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u Zagrebačkoj biskupiji. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te lanterna, očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje.

Zanimljivosti

U Kupincu djeluje KUD Seljačka sloga.

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Napomena:Od 1910. do 1931. dio podataka sadržan je u naselju Bratina, općina Pisarovina.

Izvori

Nedovršeni članak Kupinec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.