Dungani

Dungani
Ukupno pripadnika
Značajna područja naseljavanja
Kirgistan 58.409 (2009.) Kazahstan 36.900 (1999.) Rusija 801 (2001.) Uzbekistan 1.900 Ukrajina 133 (2001.) Tadžikistan 6.000 Mongolija 5.300
Jezik
Dunganski jezik
Vjera
Islam
Povezane etničke grupe
Huej

Dungani (ruski: Дунгане, dunganski: Хуэйзў Huejzw) je izraz koji se koristi na područjima bivšeg Sovjetskog Saveza koji se odnosi na muslimanski narod kineskog podrijetla. Govornici turkijskog jezika u kineskoj provinciji Xinjiang također se odnose na pripadnika ove etničke skupine. Međutim u Kini pripadnici ove etničke grupe zovu se Hueji (Hui). U popisima iz sada neovisnih država bivšeg Sovjetskog Saveza, Dungani koji se broje odvojeno od Kineza, mogu se naći u Kazahstanu (36.900 prema popisu iz 1999.), Kirgistanu (58.409 prema popisu stanovništva iz 2009.) i Rusiji (801 prema popisu stanovništva iz 2002. godine).

Prvi Dungani koji se pojavljuju u središnjoj Aziji potječe iz Kuldja i Kashgara, a služili su kao robovi. Tokom rata u 19. stoljeću tri skupine Dungana preko planina Tian Shan seli u Rusko Carstvo. Prva skupina, od nekih 1000 ljudi, porijeklom iz Turpana u Xinjiangu naselila se kod Oša na jugu Kirgistana. Druga skupina podrijetlom iz Didaozhoua u Gansu u proljeće 1878. naseljava se u selu Yrdyk (ruski: Ирдык ili Ырдык) oko 15 km od Karakola u istočnom Kirgistanu. Treća skupina, podrijetlom iz Shaanxia naselila se u selu Karakunuz (sada Masanči) u Kazahstanu.

Dungani govore dungaskim jezikom, kojeg oni nazivaju "Huij jezik" (Хуэйзў йүян ili Huejzw jyian), sličn je zhongyuan dijalektu mandarinsko kineskog koji je naširoko govorio na jugu Gansua i zapadno od Guanzhonga u Shaanxi u Kini. Poput drugih kineskih jezika, dunganski je tonski, a postoje dva glavna narječja. Za razliku od drugih manjinskih nacionalnosti u središnjoj Aziji većina dungana su trojezični. Više od dvije trećine Dungana također govori ruski, a mali postotak kirgiski ili neki drugi jezik.

Vanjske poveznice

• Dungansko vjenčanje u Kirgistanu
• Dungani Forum (rus)