Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antun Lučić (književnik)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 503804 od 1. svibanj 2022. u 12:08 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Antun Lučić (Bugojno, 13. lipnja 1958.), hrvatski je književnik iz BiH. Piše pjesme, prozu, drame. Po struci je književni komparatist.

Životopis

Rodio se u Bugojnu 13. lipnja 1958. godine. U Gračanici je išao u osnovnu školu. Srednju je školu pohađao u Bugojnu. Na studij je otišao u Sarajevo, gdje je studirao na Filozofskom fakultetu, zatim studije nastavlja na beogradskom Filozofskom fakultetu te naposljetku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na kojem je diplomirao filozofiju, komparativnu i hrvatsku književnost. Magistirao je na Krleži i Strindbergu temom Uticaj Strindberga na Krležino književno djelo. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2000.godine je doktorirao temu teorije metonimije na djelu Vitomira Lukića dizertacijom Veze ljudi, životinja i stvari u djelu Vitomira Lukića.

Predaje na Pedagoškom fakultetu mostarskog Sveučilišta svjetsku književnost i stariju hrvatsku književnost. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Osim u BiH, predavao je u Španjolskoj na sveučilištu u Granadi poredbenu povijest hrvatske književnosti, u Berlinu je predavao o Marku Maruliću, a gostovao je i u Švicarskoj.

Piše kazališne komade i kritičke osvrte, a uprizorenje su mu doživjela djela Sestre, zapravo susreti i Lutak i dvojnici.

Uređuje časopis Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne za književnost, kulturu i društvena pitanja Osvit od 7. listopada 2005. godine.[1]

Djela

  • Pitanja Luciusu, poetska proza, 1985.
  • Prizori, pjesme, 1988.
  • Naovamo, poezija, 1996.
  • Tečevina i otklon, izabrane kritike (prireditelj), 2002.
  • Dodiri, smjene, književne rasprave, 2005.
  • S Napretkom kroz stoljeće (urednik monografije), 2006.

Djela su mu ušla u antologije i zbornike.

Izvori

  1. DHK HB Osvit