Julian Assange
 |
U ovom članku je manji ili veći dio teksta u kojem nije napisan decimalni zarez na mjestima gdje bi trebao biti. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka. (pomoć) |
{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}
Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.
Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20211118215053 }}. (osvježi)
{{#invoke:Category handler|main}}
}}}}
 |
Ovo je članak koji je dijelom ili u potpunosti pogrješnog formata cijelog nadnevka, imena mjeseca ili godine. Članak treba ispraviti u skladu s preporukama. |
{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}
Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.
Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20211118215053 }}. (osvježi)
{{#invoke:Category handler|main}}
}}}} Predložak:Pasive u aktive
| Julian Assange | |
.jpg) Julian Assange 2010. godine | |
| Rođenje | 3. srpnja 1971. |
|---|---|
| Prebivalište | Ekvadorska ambasada u Londonu |
| Državljanstvo | Australijsko |
| Poznat(a) po | borac za ljudska prava i slobodu izražavanja |
| Zanimanje | programer, urednik, novinar |
| Službena stranica | Wikileaks |
| Portal o životopisima | |
Julian Paul Assange (Townsville, Queensland, Australija,<ref>{{ |http://content.time.com/time/video/player/0,32068,275343738001_2006959,00.html </ref><ref>|http://www.youtube.com/watch?v=TMIDuLA57Kg</ref> 3. srpnja 1971.) je programer, urednik, aktivist, izdavač i novinar.<ref>|http://www.tcij.org/whistleblowers</ref><ref> Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2012.. http://amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=18227 Pristupljeno 30. svibnja 2012.</ref>
Assange je postao poznat kao glavni urednik i osnivač WikiLeaks, organizacije koja objavljuje tajne informacije i povjerljive dokumente od anonimnih izvora zviždača. <ref>|http://www.theregister.co.uk/2008/04/08/church_of_scientology_contacts_wikileaks/</ref> <ref>|http://www.ifla.org/publications/what-is-the-effect-of-wikileaks-for-freedom-of-information</ref> <ref>|http://www.bbc.co.uk/news/technology-10757263</ref>
Assange se u adolescentnoj dobi zanimao za hakiranje, nakon toga je radio kao računalni programer, a slavu je stekao svojim radom u WikiLeaks, koji je osnovao 2006.<ref>|https://login.thetimes.co.uk/?gotoUrl=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Ftechnology%2Finternet%2F</ref> i od tada se počeo pojavljivati u javnosti širom svijeta i govoriti o slobodi tiska, cenzuri i istraživačkom novinarstvu. WikiLeaks je došao u središte međunarodne javnosti kad je 2010. godine počeo objavljivati vojne i diplomatske brzojave američke vojske uz pomoć suradnika u tiskanim medijima. Bradley Manning je optužen za davanje brzojava WikiLeaksu. Službeni izvori vojske SAD-a opetovano izvješćuju o vojnom osoblju koje je u vezi s WikiLeaksom ili "pristašama WikiLeaksa", a koji se izlažu opasnosti da ih se optuži za "komunikaciju s neprijateljem",<ref>|http://www.smh.com.au/federal-politics/political-news/us-calls-assange-enemy-of-state-20120927-26m7s.html</ref> Ministarstvo pravosuđa SAD-a je u nekoliko slučajeva razmatralo postoje li dokazi da se Assange optuži za nekoliko kaznenih djela.<ref>|http://www.nytimes.com/2010/12/08/world/08leak.html?_r=0</ref> Tijekom suđenja Manningu vojni istražitelji su podnijeli dokaze u kojima tvrde da su Manning i Assange surađivali prilikom krađe i objavljivanja vojnih i diplomatskih dokumenata SAD-a.<ref>|http://nymag.com/daily/intelligencer/2011/12/military-assange-manning-collaborated-in-chats.html</ref>
Prilikom boravka u Švedskoj u kolovozu 2010. švedska policija počela je istraživati njegovu umiješanost u silovanje, no istraga je prekinuta, da bi se za dva mjeseca podigao Europski uhidbeni nalog, te se Assange svojevoljno prijavio u policijsku postaju u Londonu, gdje se u tom trenutku nalazio. Nakon deset dana u zatvoru Wandsworth, pustili su ga slobodu uz jamčevinu, stavili su mu elektroničku narukvicu, uz obvezu da se svaki dan javi u policijsku postaju. Nakon što je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio njegov zahtjev za ukidanje primjene Europskog uhidbenog naloga zbog čega se suočio s izručenjem, Assange se od 19. lipnja 2012. nalazi u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje je u međuvremenu dobio diplomatski azil.<ref>|https://www.webcitation.org/69xdGRSLN?url=http://www.mmrree.gob.ec/2012/com042.asp</ref> <ref>|http://abcnews.go.com/Blotter/ecuador-grants-wikileaks-founder-assange-political-asylum/story?id=17018133</ref> Britanska vlada želi izručiti Assangea Švedskoj ako pokuša napustiti ambasadu, dok Assange tvrdi da ga Švedska vlada traži samo zato da ga može izručiti Sjedinjenim Državama gdje bi mu sudili za veleizdaju zbog s objavljivanja diplomatskih brzojava, a možda bi ga i pogubili.<ref>|https://www.webcitation.org/69xdGRSLN?url=http://www.mmrree.gob.ec/2012/com042.asp</ref>
Za vrijeme koje je proveo u Engleskoj pod jamčevinom tijekom 2012. Assange je bio voditelj političke emisije World Tomorrow u kojoj su mu sugovornici bili najpoznatiji politički vođe našeg doba i koja se prikazivala na Russia TodayTV.<ref>|http://edition.cnn.com/2012/04/14/world/europe/russia-wikileaks</ref> <ref>|http://rt.com/news/assange-world-tomorrow-premier-date-time-934/</ref>
Životopis
Assange je 2006. osnovao kontroverzne zviždačke stranice WikiLeaks na svom kućnom serveru. Na Wikileaks je objavio materijale o izvansudskim ubojstvima u Keniji, odlaganju otrovnog otpada u Africi, priručnike Scijentološke crkve, procedure u Guantanamo Bay-u, kao i prepisku banaka Kaupthing i Julius Baer. Godine 2010. objavio je tajne podatke o aktivnostima SAD u ratu u Afganistanu i Iraku. Dana 28. studenog 2010. WikiLeaks i njegovih pet medijskih partnera počinju objavljivati američke tajne diplomatske brzojave. Bijela kuća nazvala je Assangeovo objavljivanje američkih diplomatskih brzojava "bezobzirnim i opasnim."
Za svoj rad u WikiLeaks, Assange je dobio mnoge nagrade i nominacije, uključujući i 2009. godine Amnesty International Media Award za objavljivanje materijala o izvansudskim ubojstvima u Keniji i prema izboru čitatelja Time magazina je Osoba godine 2010.
Od 30. studenog 2010. nalazi se na Interpolovom crvenom popisu traženih osoba.<ref>|url=http://www.interpol.int/Public/ICPO/PressReleases/PR2010/PR101.asp (Arhivirano 3. kolovoza 2012.) |title=Sweden authorizes INTERPOL to make public Red Notice for WikiLeaks founder |date=1. prosinca 2010. |publisher=Interpol |language=engleski}}</ref> Dana 7. prosinca 2010. uhitila ga je britanska policija na temelju europskog uhidbenog naloga koji je objavila Švedska<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96958&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=07f759a213</ref>, gdje se Assange traži radi davanja izjave vezane uz navodne seksualne prekršaje. Potom su ga pustili uz jamčevinu i bio je u kućnom pritvoru u Engleskoj gdje je čekao na saslušanje o izručenju. Odbacio je sve optužbe i tvrdi da su politički motivirane.
Djetinjstvo
Assange je rođen u gradu Townsville, Queensland i većinu svoje mladosti proveo je na otoku Magnetic Island.
Kad mu je bila jedna godina, njegova majka Christine udala se za kazališnog redatelja Bretta Assangea i Jullian dobiva njegovo prezime. Brett i Christine Assange su zajedno vodili kazalište. Njegov očuh, Julianov prvi "pravi tata", opisao je Juliana kao "veoma inteligentnog dječaka" s "vrlo istančanim osjećajem za dobro i loše". "On je uvijek stajao na strani potlačenih...bio je uvijek jako ljut na ljude koji su vršili pritisak na druge ljude".
Godine 1979. Christine Assange se preudala, za umjetnika New age grupe koju je vodila Anne Hamilton-Byrne. Par je dobio sina, ali razišli su se 1982. godine i započeli borbu za skrbništvo. Christine se s oba dječaka skrivala sljedećih pet godina. Assange se tako selio više puta, pohađao razne škole, a u nekim periodima nije ni pohađao školu nego je učio kod kuće.
Optužbe za hakiranje
Godine 1987. šesnaestogodišnji Assange počinje hakirati pod imenom "Mendax" (koje je proizašlo iz Horacijeve fraze: "splendide mendax", ili "plemenita neistina"). S dva hakera osniva grupu pod imenom International Subversives. Assange je u to doba napisao jedno od prvih pravila supkulture: "Ne oštećuj računalni sustav u koji si ušao (to uključuje i njegovo rušenje); ne mijenjaj informaciju u tom sustavu (osim izmjene log-a da sakriješ tragove); i podijeli informaciju."
Australska federalna policija pretresla je njegov dom u Melbourneu 1991. godine. Prijavljen je da je ušao u računala koja su pripadala Australskom Univerzitetu, kanadskoj telekomunikacijskoj kompaniji Nortel, USAF sedmoj Upravljačkoj grupi u Pentagonu i drugim organizacijama, sve preko modema. Godine 1992. proglašen je krivim za 24 optužbe za hakiranje i pustili su ga zbog dobrog ponašanja, nakon što je platio kaznu u iznosu 2.100 australskih dolara. Tužitelj je rekao da "nema dokaza da se radilo o nečem drugom nego o znatiželji i sreći što je uspio – kako se kaže – surfati kroz sva ta razna računala." Sud je upozorio Assangea da bi da nije imao tako teško djetinjstvo mogao bi dobiti i 10 godina zatvora.
Assange je kasnije komentirao: "Zapravo, to me malo živcira. Samo zbog toga što sam jedan od autora knjige o tome (kako biti haker), o tome su snimljeni dokumentarni filmovi i mnogo se govori o tome. Tu se uvijek može nešto maknuti ili dodati. Ali to je bilo prije 20 godina. Jako me živcira kad vidim suvremene članke koji me nazivaju računalnim hakerom. Ja se toga ne sramim, ja sam na to i ponosan. Ali ja razumijem razlog zbog kojeg žele sugerirati da sam i sada računalni haker. Taj razlog je vrlo određen."
Pitanje skrbništva nad djetetom
Godine 1989. Assange je počeo živjeti sa svojom djevojkom i dobili su sina, Danijela. Nakon što su se razišli, započeli su dugotrajnu bitku o skrbništvu, i nisu se dogovorili oko skrbništva sve do 1999. Cijeli proces je potaknuo Assangea i njegovu majku da osnuju Parent Inquiry Into Child Protection, skupinu aktivista okupljenih sa željom da stvore "središnju bazu podataka" u druge svrhe nedostupnu pravnu evidenciju povezanu s pitanjima skrbništva nad djecom u Australiji.
Računalno programiranje i studij na univerzitetu
Godine 1993. Assange se uključio u stvaranje jednog od prvih javnih pružatelja internetskih usluga u Australiji Suburbia Public Access Network. Sve je počelo 1994. kad je Assange živio u Melbourneu i radio kao programer i developer slobodnog software-a. Godine 1995. Assange je napisao Strobe, prvi besplatni i open source port scanner. Sudjelovao je na programiranju nekih dijelova u PostgreSQL projektu godine 1996. Sudjelovao je u pisanju knjige Underground: Priče o hakiranju, ludilu i opsesiji na polju elektronike (1997.), koja ga opisuje kao istraživača i izvješćuje o njegovoj povijesti s International Subversives. Negdje tijekom 1997., jedan je od kreatora Rubberhose deniable encryption sistema, kriptografskog koncepta koji je ugrađen kao software u Linux, sa ciljem da se omogući zaštita protiv rubber-hose kriptoanalize. On je u početku želio da se sustav upotrebljava kao "alat boraca za ljudska prava koji trebaju zaštititi osjetljive podatke na mjestu." Drugi besplatni software-a kojem je autor ili suradnik uključuje NNTPCache i Surfraw. Godine 1999. Assange je registrirao domenu leaks.org. "Ali", rekao je,"onda nisam s njom ništa napravio."
Od 2003. do 2006. Assange je studirao fiziku i matematiku na univerzitetu u Melbourneu. Studiraoje i filozofiju i neuroznanosti. Nikad nije diplomirao i postigao je minimalne prolazne ocjene na većini matematičkih seminara. Na svojoj osobnoj web stranici, napisao je da je predstavljao svoj fakultet na Australskom Nacionalnom natjecanju fizičara 2005. godine.
Osnivanje WikiLeaks
WikiLeaks je osnovan 2006. Tada je Assange napisao dva teksta u kojima objašnjava način na koji funkcionira WikiLeaks: "Ako želimo radikalno promijeniti ponašanje vlasti, moramo razmišljati jasno i hrabro, jer ako smo nešto naučili, to je da se vlast ne želi promijeniti. Moramo misliti na one koji su tu bili prije nas i iskoristiti tehnološke promjene koje nam daju mogućnost da djelujemo na način na koji naši prethodnici nisu mogli."<ref name="Whelan">|url = http://www.dailymail.co.uk/news/article-1299311/FBI-question-WikiLeaks-mother-Welsh-home-Agent-interrogate-distressed-woman-search-sons-bedroom.html%7Ctitle = FBI question WikiLeaks mother at Welsh home: Agents interrogate 'distressed' woman, then search her son's bedroom|author=Andy Whelan and Sharon Churcher|date = 1 August 2010|accessdate =1 December 2010|work=Daily Mail|location=London}}</ref><ref>Assange, Julian (10. studeni 2006.). "State and Terrorist Conspiracies". Inačica izvorne stranice arhivirana 29. kolovoza 2007.. http://iq.org/conspiracies.pdf Pristupljeno 1. prosinac 2010. </ref><ref>| url = https://web.archive.org/web/20070129125831/http://iq.org/conspiracies.pdf%7Ctitle = Conspiracy as Governance |first = Julian| last = Assange| date =3 December 2006| accessdate=1 December 2010}}</ref> U svom blogu je napisao, "što je neka organizacija zatvorenija ili nepravednija, više je propusta zbog straha i paranoje njezinog vodstva i upravljačke strukture... Zato nepravedni sustavi po svojoj naravi izazivaju protivljenje, i na mnogim ih se mjestima nedovoljno nadzire, te su osjetljiviji na veće curenje informacija od onih koji izaberu neki otvoreniji oblik vodstva."<ref name="Whelan" /><ref>|url = http://iq.org%7Ctitle = The non linear effects of leaks on unjust systems of governance|date = 31 December 2006|archiveurl = https://web.archive.org/web/20071020051936/http://iq.org/%7Carchivedate = 2 October 2007}}</ref>
Assange je najpoznatiji glasnogovornik WikiLeaksa. Tijekom lipnja 2010. jedan je od članova savjetodavnog odbora WikiLeaks. I dok su ga novine opisivale kao "direktora" ili "osnivača" WikiLeaks, Assange je rekao :"Ja sebe ne vidim kao osnivača", " sam sebe vidim kao glavnog urednika WikiLeaks",<ref>"Julian Assange: Why the World Needs WikiLeaks". The Hufflington Post. 19. srpanj 2010.. http://www.hufflingtonpost.com/tedtalks/julian-assange-why-the-wo_b_651329.html Pristupljeno 22. kolovoz 2010.</ref> te je dodao da ima zadnju riječ u odlučivanju koji će se dokumenti objaviti. Assange tvrdi da je WikiLeaks objavio više tajnih dokumenata nego cijelo svjetsko novinarstvo zajedno : "Ovim se ne želim na neki način hvaliti kako smo uspješni, nego to pokazuje kako je opasno stanje u ostalim medijima. Kako je moguće da je tim od pet ljudi uspio objaviti u javnosti više tajnih informacija, na takvoj razini, nego cijelo svjetsko novinarstvo zajedno? To je sramotno." On zagovara „transparentni“ i „znanstveni“ pristup novinarstvu, i tvrdi da „ne možeš objaviti rad iz fizike bez potpunih eksperimentalnih podataka i rezultata; i isti standard bi se morao primjenjivati u novinarstvu." Godine 2006. CounterPunch ga je nazvao najpoznatijim bivšim kompjuterskim hakerom." "The Age" ga je nazvao "jednim od najintrigantnijih ljudi na svijetu" i "borcem za slobodu interneta", dok Assange za sebe kaže da je "ekstremno ciničan". Tvrdi da je većinom samouk i da je pročitao mnogo literature s područja znanosti i matematike, i da će ustrajati na intelektualnoj borbi.<ref>Julian Assange, monk of the online age who thrives on intellectual battle 1 kolovoza 2010</ref>
WikiLeaks je objavio materijalne dokumente koji uključuju izvansudska ubojstva u Keniji, izvještaje o odlaganju otrovnog otpada u Obali Bjelokosti, priručnike Scijentološke crkve, procedure postupanja u kampu Guantanamo, video zračnog napada na Baghdad 12. lipnja 2007. i materijal koji uključuje i neke velike banke, npr. Kaupthing i Julius Baer. Godine 2008. Assange je objavio članak pod imenom „Skrivena kletva Thomasa Paina“, u kojem piše „Što vrijedi ako se čuje samo istina koju pomažu gospodarske moći, kad istina leži gola pred svijetom i nitko je neće prvi izreći bez plaćanja ili poticaja. <ref>Guernica / Julian Assange: The Hidden Curse of Thomas Paine. Guernicamag.com (29 April 2008). Retrieved on 14 February 2011.</ref>
Objavljivanje diplomatskih brzojava SAD
Dana 28. studenog 2010. WikiLeaks je počeo objavljivati dio od 251.000 američkih diplomatskih brzojava SAD-a koje je imao, od kojih je 53% označeno kao nekvalificirano, 40% su označeni kao „povjerljivi“, a nešto preko 6% su označeni kao tajni. Sljedeći dan je Glavni državni odvjetnik u Australiji Robert McClelland izjavio novinarima da će Australija istražiti djelatnost Assangea i WikiLeaksa. <ref>"Australia opens WikiLeaks inquiry". Al Jazeera English. http://english.aljazeera.net/news/asia-pacific/2010/11/2010112961154954144.html Pristupljeno 1. prosinac 2010. </ref> Rekao je da „sa gledišta Australije, misli da postoji mogućnost da je prekršeno više odredaba kaznenog zakona objavljivanjem ovih informacija. Australijska savezna policija upravo to istražuje. <ref>"Doorstop on leaking of US classified documents by Wikileaks". Attorney-General for Australia. 29. studeni 2010.. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2010.. http://www.attorneygeneral.gov.au/www/ministers/mcclelland.nsf/Page/Transcripts_2010_FourthQuarter_29November2010-DoorstoponleakingofUSclassifieddocumentsbyWikiLeaks Pristupljeno 1. prosinac 2010. </ref> McClelland nije isključio mogućnost da će Australijske vlasti oduzeti Assangeu državljanstvo i upozorio ga da se može suočiti s optužbama, ako se vrati u Australiju. <ref>"Australia warns Assange of possible charges if he returns to Australia". Monstersandcritics.com. 17. studeni 2010.. http://www.monstersandcritics.com/news/asiapacific/news/article_1602108.php/Australia-warns-WikiLeaks-Assange-of-charges-if-he-returns Pristupljeno 1. prosinac 2010. </ref> Savezna policija je u svojoj istrazi zaključila je da Assange nije počinio niti jedno kazneno djelo. <ref>Welch, Dylan (17. prosinac 2010.). "Julian Assange has committed no crime in Australia: AFP". Sydney Morning Herald. http://www.smh.com.au/technology/technology-news/julian-assange-has-committed-no-crime-in-australia-afp-20101217-190eb.html</ref>
Ministarstvo pravosuđa SAD pokrenulo je kaznenu istragu u svezi s curenjem informacija. Tužitelji razmatraju podizanje optužbe protiv Assangea zbog kršenja nekoliko zakona. <ref>Savage, Charlie (7. prosinac 2010.). "U.S. Prosecutors Study WikiLeaks Prosecution". The New York Times. http://www.nytimes.com/2010/12/08/world/08leak.html Pristupljeno 9. prosinac 2010.</ref> U vezi s istragom koja je u tijeku protiv WikiLeaks, 14. prosinca 2010. Ministarstvo pravosuđa SAD zahtjeva pod prijetnjom kazne od društvene mreže Twitter da im da na uvid podatke u vezi s korisničkim računom Assangea i još nekih korisnika.<ref>"Twitter Subpoena". Salon. http://www.salon.com/news/opinion/glenn_greenwald/2011/01/07/twitter/subpoena.pdf Pristupljeno 10. siječanj 2011.</ref><ref>Larson, Erik (10. siječanj 2011.). "US Twitter Subpoena on WikiLeaks is 'Harassment,' Lawyer Says". Bloomberg. http://www.bloomberg.com/news/2011-01-10/u-s-twitter-subpoena-on-wikileaks-is-harassment-lawyer-says.html Pristupljeno 10. siječanj 2011.</ref>
Zviždač Pentagon Papers Daniel Ellsberg rekao je da Assange "služi našoj demokraciji i služi vladavini zakona baš na taj način da preispituje sigurnosna pravila, koja u većini slučajeva nisu zakoni, barem u ovoj zemlji.“ Na pitanje o opasnosti za nacionalnu sigurnost SAD, Ellsberg je odgovorio: „On je sigurno kompetentan tip, u mnogim stvarima. Mislim da je to bio njegov instinkt, da je odlučio da se svi ovi materijali objave. Mi raspravljamo o malom broju dokumenata koji nije objavio. Još uvijek nije objavio nešto što bi povrijedilo nečiju nacionalnu sigurnost."<ref name="ellsbergdanger"> Jacobs, Samuel P. (11. lipanj 2010.). "Daniel Ellsberg: Wikileaks' Julian Assange "in Danger"". The Daily Beast. http://www.thedailybeast.com/blogs-and-stories/2010-06-11/daniel-ellsberg-wikileaks-julian-assange-in-danger Pristupljeno 5. srpanj 2010.
</ref> Assange je izjavio londonskim reporterima da je objavljivanjem brzojava pokazao da su veleposlanici SAD širom svijeta „uključeni u špijunske aktivnosti“, koje „pokazuju veliki pomak u umanjivanju vladavine prava u institucijama SAD i koje se zato mora objaviti i koje smo zato i objavili."<ref name="ReutersBail">"UK court upholds bail for WikiLeaks' Assange". Thomson Reuters. 16. prosinac 2010.. http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAL3E6N80HH20101216 Pristupljeno 16. prosinac 2010.</ref>
Objavljivanje diplomatskih brzojava neki smatraju iskrom koja je pokrenula Tunisku revoluciju, kao što su oni koji se odnose na stupanj korupcije vladajuće strukture. Pišući u magazinu Foreign Policy novinarka Elizabeth Dickinson napisala je "Tunižani ne trebaju više nikakav daljnji razlog za prosvjede, jer od kad su izašli na ulice prošlih tjedana cijene hrane su porasle, korupcija je svugdje, broj nezaposlenih nevjerojatan. Ali Tunisku revoluciju možemo promatrati kao prvi slučaj u kojem je WikiLeaks potaknuo ljude na djelovanje..." <ref>Elizabeth Dickinson (13. siječanj 2011.). "The First WikiLeaks Revolution?". Foreign Policy magazine. http://wikileaks.foreignpolicy.com/posts/2011/01/13/wikileaks_and_the_tunisia_protests</ref><ref>Gregory White (14. siječanj 2011.). "This Is The Wikileak That Sparked The Tunisian Crisis". Business Insider. http://www.businessinsider.com/tunisia-wikileaks-2011-1</ref>
Bojkot od banaka
Dana 6. prosinca 2011. Švicarska banka PostFinance, proglasila je da je zablokirala imovinu Assangea u iznosu od 31.000 eura, jer je „dao lažnu informaciju u vezi s mjestom boravka“ kad je otvarao račun. <ref>"WikiLeaks: Swiss bank shuts Julian Assange's account" BBC 6 December 2010</ref> MasterCard,<ref> McCullagh, Declan (6. prosinac 2010.). "MasterCard pulls plug on WikiLeaks payments". Cnet News. http://news.cnet.com/8301-31921_3-20024776-281.html Pristupljeno 6. prosinac 2010.</ref> Visa Inc.,<ref>"Visa says it has suspended all payments to WikiLeaks 'pending further investigation'". Associated Press. 7. prosinac 2010.. http://www.startribune.com/world/111438579.html Pristupljeno 7. prosinac 2010.</ref> and Bank of America<ref>"Bank of America stops handling Wikileaks payments" BBC 18 December 2010</ref> također je vodila spor s WikiLeaks. Assange je ove postupke opisao kao "poslovni McCarthinizam".<ref>"Assange denounces 'business McCarthyism'" The Age 19 December 2010.</ref> Švedske novine na engleskom jeziku "Thelocal.se" 27. studenog 2010. prenose izjavu Juliana Assangea da su se pravni troškovi njegove stranice i obrane popeli na 500.000 britanskih funta. Odluka da se prekinu donacije Vise, MasterCarda i PayPal koštali su WikiLeaks 425.000 britanskih funta isti iznos je potreban za šestomjesečno održavanje portala. Assange je rekao da je WikiLeaks dobivao i do 85.000 britanskih funta na dan kad je bio na vrhuncu. <ref>"legal costs for the whistleblowing website and his own defence have reached £500,000" Swedish English-language paper "Local", 27 December 2010.</ref> Okružni sud u Reykjavíku je 2012. odlučio da je kompanija Visa prekršila ugovorno pravo kad je blokirala mogućnost doniranja WikiLeaksa putem kreditnih kartica. Blokada je onemogućila preko 95% donacija pristaša WikiLeaks, što je organizaciju koštalo preko 20 milijuna USD.<ref>"wikileaks pobijedio visa-u u slucaju protiv valitor nekadasnje visa iceland". Politika. http://politika.hr/svijet/9546-wikileaks-pobijedio-visa-u-u-slucaju-protiv-valitor-nekadasnje-visa-iceland</ref> Julian Assange tom prilikom je rekao: "Ovo je velika pobjeda protiv pokušaja Washingtona da ušutka WikiLeaks. Mi nećemo dopustiti da se nas ušutka. Ekonomska cenzura je cenzura. To je krivo. Kad se ovo radi izvan granica zakona onda je to dva puta gore. Jedan po jedan od onih koji su uključeni u pokušaj cenzure WikiLeaksa naći će se na krivoj strani na kraju priče."
Autobiografija
Tijekom prosinca 2010. Assange je prodao izdavačka prava<ref>"WikiLeaks Press Conference on Release of Military Documents". cspan.org. http://cspan.org/Watch/Media/2010/10/23/HP/A/39838/WikiLeaks+Press+Conference+on+Release+of+Military+Documents.aspx Pristupljeno 3. studeni 2010.
This conference can be viewed by searching for wikileaks at cspan.org</ref> Po izboru čitatelja magazina Time izabran je Osobom godine 2010. <ref name="RC2010POTY">Freidman, Megan (13. prosinac 2010.). "Julian Assange: Readers' Choice for TIME's Person of the Year 2010". Time Inc.. http://newsfeed.time.com/2010/12/13/julian-assange-readers-choice-for-times-person-of-the-year-2010/ Pristupljeno 15. prosinac 2010.</ref> and runner-up for Person of the Year.<ref>Gellman, Barton (15. prosinac 2010.). "Runners-up: Julian Assange". Time Inc.. http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2036683_2037118_2037146,00.html Pristupljeno 15. prosinac 2010.</ref> U travnju 2011. je na listi 100 najutjecajnijih ljudi prema magazinu Time.<ref>Greer, Germaine (21. travanj 2011.). "Julian Assange, Muckraker". Time Inc.. http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2066367_2066369_2066107,00.html Pristupljeno 3. lipanj 2011.</ref> Neformalna anketa urednika Postmedia Network prozvala ga je najboljim novinarem godine nakon što su 6 urednika od njih 10 se tvrdili da je Assange "bitno utjecao na način na koji se informacija prikazuje i objavljuje.".<ref>"Assange named top newsmaker by Postmedia editors". The Gazette (Montreal). 26. prosinac 2010.. http://www.montrealgazette.com/news/Assange+named+newsmaker+Postmedia+editors/4027282/story.html Pristupljeno 26. prosinac 2010. "WikiLeaks founder named newsmaker of the year". The Daily Gleaner. 30. prosinac 2010.. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2011.. http://dailygleaner.canadaeast.com/opinion/article/1366104 Pristupljeno 1. siječanj 2011.</ref>
Le Monde, jedna od pet publikacija koje su surađivale s WikiLeaksom prilikom objavljivanja dokumenata, izabrao ga je osobom godine sa 56% glasova u glasanju na internetu.<ref>Kauffmann, Sylvie (24. prosinac 2010.). "WikiLeaks : défis et limites de la transparence". Le Monde (France). http://www.lemonde.fr/documents-wikileaks/article/2010/12/24/defis-et-limites-de-la-transparence_1457338_1446239.html#ens_id=1450400 Pristupljeno 24. prosinac 2010.</ref><ref>Assange named Le Monde Man of the Year – ABC News (Australian Broadcasting Corporation). Abc.net.au (24 December 2010). Retrieved on 14 February 2011.</ref><ref>Assange is Le Monde 'Man of the Year'. Sky News (23 December 2010). Retrieved on 14 February 2011.</ref>
U veljači 2011. objavljeno je da je Sydney Peace Foundation sa sveučilišta u Sydneyu dodijelio Assangeu Sydney Peace Prize (Sydneysku nagradu za mir) za svoju "iznimnu hrabrost i inicijativu u težnji za ostvarenjem ljudskih prava."<ref name=medal/> Do sada nagrada je u četrnaestogodišnjoj povijesti dodijeljena četiri puta, dobitnici su : Nelson Mandela; 14. Dalaj Lama, Tenzin Gyatso, Daisaku Ikeda, i Julian Assange.<ref name=medal>Hayes, Isabel (2. veljača 2011.). "Julian Assange awarded Sydney peace medal". The Sydney Morning Herald. Australian Associated Press. http://news.smh.com.au/breaking-news-national/julian-assange-awarded-sydney-peace-medal-20110202-1ad7y.html Pristupljeno 2. veljača 2011.</ref>
U srpnju 2011. Assange je dobio nagradu za novinarstvo Martha Gellhorn. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje novinarima "čiji rad je utjecao da se shvati prava istina i objavi istina koja štetno utječe na propagandu ili "oficijalne vođe"". Sudac je rekao, "WikiLeaks je lice nastalo kao fenomen hi-tech vremena, što i jest. Ali postoji još mnogo više. To je cilj pravde kroz transparentnost u najstarijem i najboljem obliku novinarstva"<ref>Julian Assange wins Martha Gellhorn journalism prize The Guardian 2 June 2011 Retrieved 2 June 2011
Julian Assange wins Martha Gellhorn Prize for Journalism,journalism.co.uk at 2 June 2011</ref>
Izvori
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Julian Assange |