Post
Post je prije svega čin svojevoljnog uzdržavanja od hrane i pića na neko vrijeme. Apsolutni se post, pak, određuje kao uzdržavanje od hrane i pića, najčešće dan, ali i ponekad više dana. U post može biti uključen i spolni odnos te i neke druge aktivnosti.
U fiziološkom kontekstu može se odnositi ili na osobu koja tijekom noći nije uzimala hranu ili na metaboličko stanje po potpunoj probavi i apsorpciji hrane. Postoji i dijagnostički testovi za determinaciju istog. Primjerice uzmimo da je neka osoba postila 8-12 sati. Metaboličke promjene prema stanju posta počinju po apsorpciji hrane (obično nakon 3-5 sati po uzimanju jela); "post-absorpcijsko stanje" je sinonim za ovu fazu, nasuprot "post-prandialskog" stanja tipičnog za probavu u tijeku. Postoji i dijagnostički post koji pak traje od 8–72 sata, ovisno o dobi ispitanika te se koristi kod identifikacije stanja poput primjerice hipoglikemije. Na kraju produženi post je kroz povijest u raznim kulturama bio preporučivan kao terapijski postupak.
Učinak na zdravlje
Komplikacije
Zdravstvene komplikacije poistovjećene s postom prouzročenom izgladnjelosti uključuju elektrolitsku neuravnoteženost, istanjivanje kose, lanugo, ali i potencijalno fatalnu aritmiju srca[1] i insuficijenciju funkcije bubrega. Kod posta do potpune izgladnjelosti može doći i do smrti.
Pozitivni učinci
Istraživanja pokazuju da ograničen unos hrane i povremeni post povoljno utječu na zdravlje, uključujući smanjen rizik za rak, bolesti srca, imune poremećaje, dijabetes, te usporavaju starenje i povoljno utječu na duljinu života.[2] Nadalje neka istraživanja upućuju i na povoljan utjecaj kod kemoterapije.[3][4][5] Po Dr. Mark P. Mattson, voditelju laboratorija za neuroznanost pri US National Institute on Aging, post svaki drugi dan pokazuje kod miševa jednako povoljne učinke kao i kalorijski ograničene dijete[6] ,a isto se pokazalo i kod istraživanja provedenog na manjem broju ljudi na University of Illinois at Chicago .[7] A
Medicinska primjena
Post se često koristi prije kirurških zahvata i drugih procedura koje zahtijevaju opću anesteziju jer uvijek postoji rizik da zbog anestezije sadržaj želuca dođe u pluća .[8][9][10] Također post je potreban i kod određenih dijagnostičkih postupaka.[11]
Post u političke svrhe
Post je često korišten i kao sredstvo političkog pritiska te za usmjeravanja pažnje javnosti na određen problem odnosno probleme. Štrajk glađu je najpoznatiji primjer korištenja posta u političke svrhe.
Religijski post
U Abrahamskim religijama post predstavlja poseban i visoko cijenjen bogoštovni čin za koji vjernici od Boga očekuju veliku nagradu. Post u judaizmu, kršćanstvu i islamu se razlikuje u dužini i vrsti, ali mu je osnovni cilj isti - da vjernik zadobije Božju milost, blagoslov i oprost.
Post u judaizmu
Židovski kalendar sadrži nekoliko redovnih dana posta. Yom Kippur (Dan iskupljenja) je prema Mojsijevom zakonu jedini dan koji se mora ispostiti.
Post u kršćanstvu
Post u katoličanstvu
Kod katolika post i nemrs je obavezan za sve osobe od 18 do 60 godina dva dana u godini: Čistu srijedu i Veliki petak. U dane posta i nemrsa katolici jedu samo jedan obrok ali ne do sitosti (post znači da se smije jesti jednom dnevno, ali ne do sitosti, a nemrs znači da se ne smije konzumirati meso toplokrvnih životinja i mesnih prerađevina).
Nemrs (vrijeme kada je zabranjeno jesti meso) obvezuje sve vjernike otkad navrše 14 godina pa do konca života.
Katolici od četrnaeste godine života dužni su također petkom ne mrsiti, tj. suzdržavati se od jedenja mesa toplokrvnih životinja i mesnih prerađevina u sve petke. Zakon nemrsa obvezuje sve petke u godini, ako petkom ne dođe svetkovina, ali umjesto toga nemrsa mogu vjernici izvan korizme odabrati drugo djelo pokore ili kakvo karitativno djelo.
Župnici u pojedinim slučajevima mogu iz opravdanih razloga osloboditi pojedine osobe ili obitelji obveze posta ili nemrsa ili tu obvezu zamijeniti drugim oblicima pokore.
Najvažniji post je od zloće i grijeha prema Bogu, sebi samom ili svom bližnjem tj. bilo kojem čovjeku.
Post u pravoslavlju
Post u pravoslavnom kršćanstvu predstavlja uzdržavanje od određene vrste hrane ("mrsne"), kao i od svakog oblika grešnih djela, pomisli i želja. Pored molitve i svega što služi duhovnom životu, pravoslavni vjernici pripisuju postu i naročitu važnost. Pravoslavlje gleda na tijelo i dušu kao na jednu cjelinu i tako ih i tretira u svim njihovim manifestacijama. Duša djeluje na tijelo kako živonosno, tako i smrtonosno, što u obratnom slučaju isto i za tijelo znači. Nema ostvarenja ni ispunjenja čovjekove osobnosti ako sve sile duše: razum, volja i osjećanje, kao i tijelo uzajamno ne sudjeluju. Ali, to nije moguće postići bez prihvaćanja posta, i duševnog i tjelesnog.
Jednodevni postovi:
- Dan prije Bogojavljenja
- Dan Vozdviženja časnog krsta - Krstovdan
- Dan Glavosjeka Sv. Jovana Krstitelja
- Svaka srijeda i petak (osim u vrijeme trapavih sedmica)
Veliki godišnji postovi:
- Uskršnji post (Veliki, Časni) - 7 sedmica
- Petrovski post (Apostolski) - (trajanje ovisi od datuma kada pada Uskrs, oko 40 dana)
- Gospojinski post (Bogorodičin) - 2 sedmice
- Božićni post - 40 dana
Post u protestantskim crkvama
Post u islamu
Podrobniji članak o temi: Post u islamuU islamu post predstavlja odricanje od jela, pića, pušenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i nepriličnog govora i ponašanja od zore do zalaska sunca, tijekom devetog mjeseca islamskog kalendara, ramadana ili ramazana, koji traje trideset ili dvadeset devet dana. Ramazanski post je obavezan za sve vjernike od početka puberteta do kraja života. Osim toga, u tom blagoslovljenom mjesecu vjernici mnogo više čine i druga bogoštovna djela te mnogo više posjećuju džamije, čitaju i proučavaju Kuran. Postoje dva posebna obroka u ramazanu, sehur (obrok u zoru prije početka posta) i iftar (večernji obrok nakon završetka posta). Vjernici post započinju i prekidaju prigodnim molitvama, najčešće uz vodu i datulje, slijedeći tako praksu poslanika Muhameda. Pored ramazanskog posta, vjernici mogu postiti i u drugim blagoslovljenim danima i mjesecima islamskog kalendara, a to se smatra vrlo pohvalnim činom pokore i otkupa grijeha.
Post u bahá'í vjeri
Bahá'u'lláh, osnivač bahá'í vjere, propisao je devetnaest dana posta za odrasle vjernike, od izlaska do zalaska sunca. Ovo razdoblje posta se sa poklapa posljednjim mjesecom bahá’í kalendara koji se zove alá (što znači "uzvišenost") i traje od 2. do 20. ožujka svake godine. Mjesec je to molitve, meditacije i duhovne obnove, nakon koga nastupa Nova godina bahá'í kalendara, proljetnom ravnodnevnicom 21. ožujka.
Post u bahaizmu
Post u budizmu
Post u hinduizmu
Dodatna literatura
- Peter Gerlitz, Hugo Mantel, Stuart George Hall, Joseph H. Crehan: Fasten/Fasttage I. Religionsgeschichtlich II. Judentum III. Biblisch und kirchenhistorisch. In: Theologische Realenzyklopädie 11 (1983), S. 41–59 (histor. Überblick)
- Carolyn Walker Bynum: Holy Feast and Holy Fast. The Religious Significance of Food to Medieval Women. Berkeley 1987. (Zur mittelalterlichen Geschichte des Fastens)
- Hellmut Lützner: Wie neugeboren durch Fasten, Gräfe und Unzer, 2008
- C. Lee, L. Raffaghello u. a.: Fasting Cycles Retard Growth of Tumors and Sensitize a Range of Cancer Cell Types to Chemotherapy. In: Science Translational Medicine. 4, 2012, S. 124ra27–124ra27, . (online; PDF; 1,6 MB)
- Ante Vučković: Post je projekt za cijeli život, razgovarao: Mirko Mihalj, Glas Koncila br. 13, 1. travnja 2001.
Vanjske poveznice
- Post i korizmena jela požeškoga kraja
- Purpose of Fasting in Islam: "And Fast Until The Onset Of Night"
- Ramadan & Fasting: Complete Interactive Online Guide
- Christian Fasting: A Theological Approach
- Fasting for Rapid Weight Loss and Detoxification: Collection of Fasting Articles and Community Support Forums
Izvori
- ↑ http://circ.ahajournals.org/content/60/6/1401.full.pdf
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Nedovršeni članak Post koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.