David Kabalin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m brisanje nepotrebnih znakova
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''David Kabalin Vinodolski''' ([[Novi Vinodolski]], [[1918.]] - [[21. kolovoza]] [[2012.]]) je hrvatski [[pjesnik]], književnik i nekad istaknuti privrednik iz [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]]. Po struci je dipl. inž. šumarstva.
'''David Kabalin Vinodolski''' ([[Novi Vinodolski]], [[književnost u 1918.|1918.]] - [[21. kolovoza]] [[književnost u 2012.|2012.]]) je hrvatski [[pjesnik]], književnik i nekad istaknuti privrednik iz [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]]. Po struci je dipl. inž. šumarstva.


== Školovanje i karijera ==
== Školovanje i karijera ==
Redak 7: Redak 7:
[[Ivan Matetić Ronjgov]] je 1954. godine uglazbio Kabalinovu pjesmu ''Mantinjada domaćemu kraju''. Osim Matetića, i drugi hrvatski skladatelji su uglazbili Kabalinove pjesme <ref>[http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133001217 ZAMP] </ref>, a skladbe su mu izvodile i [[klape]].<ref> [http://www.klapaluka.hr/diskografija.php?start=3&limit=3 Ženska klapa Luka]</ref>
[[Ivan Matetić Ronjgov]] je 1954. godine uglazbio Kabalinovu pjesmu ''Mantinjada domaćemu kraju''. Osim Matetića, i drugi hrvatski skladatelji su uglazbili Kabalinove pjesme <ref>[http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133001217 ZAMP] </ref>, a skladbe su mu izvodile i [[klape]].<ref> [http://www.klapaluka.hr/diskografija.php?start=3&limit=3 Ženska klapa Luka]</ref>


Bio je odbornikom Glavnog odbora [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] 1970. godine. Član je riječkog ogranka [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref>[http://www.dhk-ogranak-rijeka.bloger.hr/post/david-kabalin/7119185.aspx DHK] </ref>
Bio je odbornikom Glavnog odbora [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] 1970. godine. Član je riječkog ogranka [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref>[http://www.dhk-ogranak-rijeka.bloger.hr/post/david-kabalin/7119185.aspx DHK] </ref> [[Ronjgi]]ma je pridonijeo kao suosnivač tamošnje Katedre Čakavskog sabora, vezane uz Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov: uz njega to su bili [[Marija Trinajstić]], [[Zoran Kompanjet]], [[Duško Prašelj]] i [[Vinko Tadejević]].<ref name=sandalj>Tatjana Sandalj: [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/in-memoriam-preminula-je-promotorica-cakavstine-i-liburnije-marija-trinajstic-12833449 '' In memoriam: Preminula je promotorica čakavštine i Liburnije Marija Trinajstić'']. Hrvatski radio – Radio Rijeka. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref>


== Djela ==
== Djela ==
Redak 26: Redak 26:


== Nagrade ==
== Nagrade ==
Za svoje pjesničke uradke na čakavskom narječju je 2006. godine dobio nagradu Drago Gervais. Osim toga, Grad Rijeka i Novi Vinodolski su mu dali nagrade za životno djelo.
Za svoje pjesničke uradke na čakavskom narječju je 2006. godine dobio [[Nagrada Drago Gervais|nagradu Drago Gervais]]. Osim toga, Grad Rijeka i Novi Vinodolski su mu dali nagrade za životno djelo.
Pjesme mu se nalaze u nekoliko antologija hrvatskog pjesništva.
Pjesme mu se nalaze u nekoliko antologija hrvatskog pjesništva.
== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 29. srpanj 2026. u 00:26

David Kabalin Vinodolski (Novi Vinodolski, 1918. - 21. kolovoza 2012.) je hrvatski pjesnik, književnik i nekad istaknuti privrednik iz Novog Vinodolskog. Po struci je dipl. inž. šumarstva.

Školovanje i karijera

U Novom Vinodolskom je pohađao osnovnu školu. U Sušaku je pohađao gimnaziju, a na studij je otišao u Zagreb, gdje je studirao šumarstvo na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Diplomirao je 1941. godine. U ratu se priključio partizanima. Od 1943. je službovao u mornarici, u flotili II. Pomorskog obalskog sektora mornarice NOVJ. Kad je partizanska vlada osnovala Povjereništvo šuma i rada na Visu, partizanske vlasti su ga prebacile raditi u tom tijelu. Početkom jeseni iste godine su ga prebacili u Beograd na mjesto pomoćnika ministra u prvoj vladi Jugoslavije u svojstvu suradnika za šumarstvo. U razdoblju dok je živio i radio u Beogradu, drugovao je s Dragom Gervaisom, Matom Balotom i Ivanom Matetićem, istarskim i primorskim Hrvatima koji su emigrirali u Kraljevinu SHS, bježeći pred talijanskim okupatorom, koji je još onda pokazivao fašistička obilježja.[1] Budući da je iza rata nedostajalo kadrova, a velike potrebe su se nasumice pokazivale na raznim mjestima, od 1947. je bio je često premještan diljem države, ovisno gdje se ukazala velika potreba, pa je bio direktorom šumskih poduzeća i drvne industrije u Zagrebu, Novoj Gradišci i Rijeci. Bio je i prvim direktorom Jugoinspekta u Zagrebu. Nakon tako burna kretanja, nakon dvije godine odlazi u inozemstvo gdje je bio državni predstavnik izvoznih drvarskih poduzeća. Prvo je bio u Milanu, potom u Frankfurtu i Düsseldorfu. Nakon što se vratio iz inozemstva, radio je u Exportdrvu do odlaska u mirovinu. Bio je članom predsjedništva Šumarskog društva NR Hrvatske.[2]

Polovicom 1930-ih se aktivirao kao književnik. Pisao je čakavskim narječjem hrvatskog jezika. Prvo je pisao u sušačkim tiskovinama. Nakon što su se poluotok Istra, Rijeka i otoci sjedinili s maticom Hrvatskom, piše i u puljskim i riječkim tiskovinama. Ukupno je napisao 18 knjiga pjesama i kraćih proznih djela. Pisao je mjesnim čakavskim narječjem Novog Vinodolskog. Tematski se drži tradicijskim temama novljanskog zavičaja, osobito povijesti, svakodnevnog života obična naroda i starinskih običaja. Na njegovo stvarateljstvo je utjecalo usmeno stvarateljstvo, posebice Mažuranići. Ivan Matetić Ronjgov je 1954. godine uglazbio Kabalinovu pjesmu Mantinjada domaćemu kraju. Osim Matetića, i drugi hrvatski skladatelji su uglazbili Kabalinove pjesme [3], a skladbe su mu izvodile i klape.[4]

Bio je odbornikom Glavnog odbora Čakavskog sabora 1970. godine. Član je riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika.[5] Ronjgima je pridonijeo kao suosnivač tamošnje Katedre Čakavskog sabora, vezane uz Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov: uz njega to su bili Marija Trinajstić, Zoran Kompanjet, Duško Prašelj i Vinko Tadejević.[6]

Djela

Književna djela

(izbor)

  • Plovi brode, široko ti more
  • Kolo mažurane
  • Pivanja i govorenja
  • Moj grad kameniti
  • Moje strune
  • Pomalko prohaja deveti križ
  • Nagnulo se j’ drivce orihovo
  • Dedove pojidi i veselja
  • Besedice, 2011.

Stručna djela

  • Drvo u našoj vanjskoj trgovini, 1958.

Nagrade

Za svoje pjesničke uradke na čakavskom narječju je 2006. godine dobio nagradu Drago Gervais. Osim toga, Grad Rijeka i Novi Vinodolski su mu dali nagrade za životno djelo. Pjesme mu se nalaze u nekoliko antologija hrvatskog pjesništva.

Izvori

Vanjske poveznice