Jantar: razlika između inačica
m no summary specified |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Jantar (Poljska)]]|naselje u [[Poljska|Poljskoj]]}} | |||
[[Datoteka:Insects in baltic amber.jpg|mini|200px|<center>Ogrlica od baltičkog jantara<br><small>Mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina</small><center>]] | [[Datoteka:Insects in baltic amber.jpg|mini|200px|<center>Ogrlica od baltičkog jantara<br><small>Mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina</small><center>]] | ||
[[Datoteka:Baltic amber - Hemiptera, Sternorrhyncha, Aleyrodoidea, Psylloidea, Aleyrodidae?.JPG| mini | 200px |Baltic amber inclusion - Psylloidea]] | [[Datoteka:Baltic amber - Hemiptera, Sternorrhyncha, Aleyrodoidea, Psylloidea, Aleyrodidae?.JPG| mini | 200px |Baltic amber inclusion - Psylloidea]] | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
Trljanjem postaje [[Elektricitet|električno]] negativan. | Trljanjem postaje [[Elektricitet|električno]] negativan. | ||
S obzirom na vjerovanja u njegove [[Magija|magične]] moći, potreba za jantarom javlja se još u [[Prapovijest|prapovijesno]] doba. [[Starogrčki]] naziv za jantar je ''[[elektron]]'', a u najstarijim [[Grčka mitologija|grčkim mitovima]] navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile [[Helijade]] nad mrtvim [[Faeton]]om. U [[Antika|antici]] je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao [[amajlija]] i [[nakit]]. S obala Baltika dopremao se sve do [[Akvileja|Akvileje]] ([[ | S obzirom na vjerovanja u njegove [[Magija|magične]] moći, potreba za jantarom javlja se još u [[Prapovijest|prapovijesno]] doba. [[Starogrčki]] naziv za jantar je ''[[elektron]]'', a u najstarijim [[Grčka mitologija|grčkim mitovima]] navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile [[Helijade]] nad mrtvim [[Faeton]]om. U [[Antika|antici]] je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao [[amajlija]] i [[nakit]]. S obala Baltika dopremao se sve do [[Akvileja|Akvileje]] ([[Jantarski put]]). | ||
Jedan od najvećih komada jedne vrste jantara, [[rumanit]]a, nađen je u selu [[Colți]]ma u rumunjskom okrugu [[Buzău]]u, kraju koji je na glasu po nalazištima rumanita, svojstvenog po tamnocrvenim preljevima, čija nalazišta se ovdje eksploatiraju od 1920-ih godina. Pronađeni komad bio je težak oko 3,5 kilograma, star između 38 i 70 milijuna godina. Rumunjska ga je proglasila nacionalnim blagom i od 2022. je izložen je u Pokrajinskom muzeju u Buzăuu.<ref>Poslovni.hr: [https://www.poslovni.hr/europska-unija/zena-godinama-koristila-kamen-od-35-kg-kao-drzac-za-vrata-nije-ni-slutila-da-vrijedi-milijune-4547699 ''Žena godinama koristila kamen od 3,5 kg kao držač za vrata, nije ni slutila da vrijedi milijune '']. Poslovni.hr. 18. srpnja 2026. Pristupljeno 23. srpnja 2026.</ref> | |||
I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit, izolacijski materijal, te u industriji [[lak]]ova. | I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit, izolacijski materijal, te u industriji [[lak]]ova. | ||
== | == Izvori i bilješke== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Posljednja izmjena od 23. srpanj 2026. u 00:04
Mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina
Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), je amorfna fosilna smola. Najveća nalazišta su na obalama Baltika, u Rusiji i Rumunjskoj.[1].
Trljanjem postaje električno negativan.
S obzirom na vjerovanja u njegove magične moći, potreba za jantarom javlja se još u prapovijesno doba. Starogrčki naziv za jantar je elektron, a u najstarijim grčkim mitovima navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile Helijade nad mrtvim Faetonom. U antici je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao amajlija i nakit. S obala Baltika dopremao se sve do Akvileje (Jantarski put).
Jedan od najvećih komada jedne vrste jantara, rumanita, nađen je u selu Colțima u rumunjskom okrugu Buzăuu, kraju koji je na glasu po nalazištima rumanita, svojstvenog po tamnocrvenim preljevima, čija nalazišta se ovdje eksploatiraju od 1920-ih godina. Pronađeni komad bio je težak oko 3,5 kilograma, star između 38 i 70 milijuna godina. Rumunjska ga je proglasila nacionalnim blagom i od 2022. je izložen je u Pokrajinskom muzeju u Buzăuu.[2]
I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit, izolacijski materijal, te u industriji lakova.
Izvori i bilješke
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.
- ↑ Poslovni.hr: Žena godinama koristila kamen od 3,5 kg kao držač za vrata, nije ni slutila da vrijedi milijune . Poslovni.hr. 18. srpnja 2026. Pristupljeno 23. srpnja 2026.
Vanjske poveznice
- IPS Publications on amber inclusions Internacionalno Paleontomološko Društvo: Znanstveni članci o jantaru
- Gewinnung & Verarbeitung des Bernsteins(1883.)