Križar (valuta): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
--> | --> | ||
Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/> | Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.<ref name=arhZG/> Zbog toga je ostalo vrlo malo sačuvanih primjeraka.<ref>Ivica Beti: [https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/nepoznati-detalji-iz-zivota-legendarnog-bana-josipa-jelacica-21534 ''Nepoznati detalji iz života legendarnog bana Josipa Jelačića'']. Lokalni.hr. 13. studenoga 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2026.</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Vanjske poveznice == | |||
* Irislav Dolenec: [https://web.archive.org/web/20220630034704/https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/04/1622469678/izvorni-otkovi-ili-krivotvorine-otkova-od-jednog-krizara-iz-1849-godine-zagrebacke-kovnice.html ''Izvorni otkovi ili krivotvorine otkova od jednog križara iz 1849. godine zagrebačke kovnice?'']. Hrvatska numizmatika. (Izvor: [[Numizmatičke vijesti]], br. 1 (46), god. 35.) 13. travnja 2007. Arhivirano 30. lipnja 2022. | |||
{{Europske valute}} | {{Europske valute}} | ||
Inačica od 31. ožujak 2026. u 19:33
Za druga značenja, pogledajte Križar.| Korisnik | Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |
Križar je bila hrvatska nacionalna valuta u doba bana Josipa Jelačića tijekom 1848. i 1849. godine.[1]
Opći podatci
Križari su bili tiskani na papiru[1], a kovanice lijevane od bakra. Također su se kovale srebrne cvancike.[2]
Ime je dobio po bečkom novcu kreuzeru (krajcaru) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj kovnici novca, koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.[1]
Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.[1] Zbog toga je ostalo vrlo malo sačuvanih primjeraka.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Jelačićevi križari . Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- ↑ novac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 31.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/novac>.
- ↑ Ivica Beti: Nepoznati detalji iz života legendarnog bana Josipa Jelačića. Lokalni.hr. 13. studenoga 2020. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
Vanjske poveznice
- Irislav Dolenec: Izvorni otkovi ili krivotvorine otkova od jednog križara iz 1849. godine zagrebačke kovnice?. Hrvatska numizmatika. (Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 1 (46), god. 35.) 13. travnja 2007. Arhivirano 30. lipnja 2022.
| ||||||||||||||||||||