Zemljopisne koordinate: Greška u pozivanju {{coord}}. Za njegovu uporabu, više na Predložak:Coord. Argumeni navedeni kao:
- 1=43.16761
- 2=16.63412
- 3=E
- 4=region:HR-17_type:landmark_dim:1000
- 5=
- 6=
- 7=
- 8=
- 9=
Hum (brdo, Hvar): razlika između inačica
m Suradnik10 premješta stranicu Hum (brdo) na Hum (brdo, Hvar) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Brdo Hum''' (n.v. 207 m) nalazi se između [[Dol (Stari Grad)|Dola]] i [[Vrbanj]]a, gotovo nasuprot grčke kule [[Maslinovik (Starigradsko polje, Hvar)| | {{Infookvir planina | ||
| ime = Hum | |||
| slika = | |||
| Opis slike = | |||
| Visina = 207 | |||
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}} | |||
| Dio gorja = Dinaridi | |||
| Kordinate = {{Coord|43.16761|16.63412|E|region:HR-17_type:landmark_dim:1000|display=inline,title|format=dms}} | |||
| Prvi uspon = | |||
| Najlakša staza = | |||
| Planinarski domovi = | |||
| Najbliži gradovi = [[Stari Grad]] | |||
| Starost = | |||
| Ostali vrhovi = | |||
| Top. karta = | |||
}} | |||
'''Brdo Hum''' (n.v. 207 m) nalazi se između [[Dol (Stari Grad)|Dola]] i [[Vrbanj]]a, gotovo nasuprot grčke kule [[Maslinovik (Starigradsko polje, Hvar)|Maslinovika]]. Na njegovom se vrhu nalazi velika kamena gomila građena u [[suhozid]]u. Djelomično je uništena pokušajem pljačke. Možda se radi o urušenoj [[Iliri|ilirskoj]] kuli ili o grobnom humku (tumulu). | |||
== Crkva sv. Vida == | == Crkva sv. Vida == | ||
{{glavni|Crkva sv. Vida na Humu kod Vrbanja}} | {{glavni|Crkva sv. Vida na Humu kod Vrbanja}} | ||
[[Datoteka:ostaci crkve sv.Vida Hvar.jpg|mini|250px|desno| | [[Datoteka:ostaci crkve sv.Vida Hvar.jpg|mini|250px|desno|ostatci predromaničke crkvice sv. Vida na brdu Hum]] | ||
'''Crkvica [[sveti Vid|sv. Vida]]''' smještena je na brdu Hum, nešto zapadnije od kamene gomile. [[Crkva]] je ruševna, ali se jasno može zaključiti da se radi o [[predromanika|predromaničkoj]] crkvici iz 9 - 11. st. Crkva je jednobrodna pravokutna građevina s polukružnom [[apsida|apsidom]]. Bočni zidovi su s unutrašnje strane raščlanjeni s po 3 slijepe [[arkada|arkade]], a bila je presvođena bačvastim [[svod]]om. Južni zid crkve sačuvan je do visine od oko 0.5 m, a sjeverni u visini lukova arkada. Pripada varijanti tipične predromaničke [[arhitektura|arhitekture]] južne [[Dalmacija|Dalmacije]]. | '''Crkvica [[sveti Vid|sv. Vida]]''' smještena je na brdu Hum, nešto zapadnije od kamene gomile. [[Crkva]] je ruševna, ali se jasno može zaključiti da se radi o [[predromanika|predromaničkoj]] crkvici iz 9 - 11. st. Crkva je jednobrodna pravokutna građevina s polukružnom [[apsida|apsidom]]. Bočni zidovi su s unutrašnje strane raščlanjeni s po 3 slijepe [[arkada|arkade]], a bila je presvođena bačvastim [[svod]]om. Južni zid crkve sačuvan je do visine od oko 0.5 m, a sjeverni u visini lukova arkada. Pripada varijanti tipične predromaničke [[arhitektura|arhitekture]] južne [[Dalmacija|Dalmacije]]. | ||
Inačica od 27. ožujak 2026. u 22:35
| Hum | |
|---|---|
| Visina | 207 m |
| Država / pokrajina | |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | Greška u pozivanju {{coord}}. Za njegovu uporabu, više na Predložak:Coord. Argumeni navedeni kao:
|
| Najbliži gradovi | Stari Grad |
Brdo Hum (n.v. 207 m) nalazi se između Dola i Vrbanja, gotovo nasuprot grčke kule Maslinovika. Na njegovom se vrhu nalazi velika kamena gomila građena u suhozidu. Djelomično je uništena pokušajem pljačke. Možda se radi o urušenoj ilirskoj kuli ili o grobnom humku (tumulu).
Crkva sv. Vida

Crkvica sv. Vida smještena je na brdu Hum, nešto zapadnije od kamene gomile. Crkva je ruševna, ali se jasno može zaključiti da se radi o predromaničkoj crkvici iz 9 - 11. st. Crkva je jednobrodna pravokutna građevina s polukružnom apsidom. Bočni zidovi su s unutrašnje strane raščlanjeni s po 3 slijepe arkade, a bila je presvođena bačvastim svodom. Južni zid crkve sačuvan je do visine od oko 0.5 m, a sjeverni u visini lukova arkada. Pripada varijanti tipične predromaničke arhitekture južne Dalmacije.
Crkvica je bila beneficij najstarijeg plemstva: Županića, Slavogosta i Kušića, a prvi puta se spominje u dokumentu iz 1395. Crkva je u 16. st. sigurno posve napuštena, s obzirom da ju vizitator Valerius 1579. uopće ne spominje.