Društveno vlasništvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Društveno vlasništvo''', oblik [[vlasništvo|vlasništva]] u [[samoupravni socijalizam|samoupravnom socijalizmu]]. Idejna osnova kod jugoslavenskih marksista je bila da je na putu do socijalizma prijelaz iz privatnog u državnog samo međukorak, a ostati na tom koraku odnosno ostati u socijalizmu s državnom vlasništvom činilo osnovu birokratizacije društva i degeneriranja socijalizma u [[državni kapitalizam]]. Društvenim vlasništvom bi se nastavio marksistički proces [[odumiranja države]]. <ref>[https://proleksis.lzmk.hr/18557/ ''društveno vlasništvo'']. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano:  Ažurirano: 8. rujna 2017. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref>
'''Društveno vlasništvo''', oblik [[vlasništvo|vlasništva]] u [[samoupravni socijalizam|samoupravnom socijalizmu]]. Idejna osnova kod jugoslavenskih marksista je bila da je na putu do socijalizma prijelaz iz privatnog u državnog samo međukorak, a ostati na tom koraku odnosno ostati u socijalizmu s državnom vlasništvom činilo osnovu birokratizacije društva i degeneriranja socijalizma u [[državni kapitalizam]]. Društvenim vlasništvom bi se nastavio marksistički proces [[odumiranja države]]. <ref>[https://proleksis.lzmk.hr/18557/ ''društveno vlasništvo'']. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano:  Ažurirano: 8. rujna 2017. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref>


Malo manje od godine dana od raskida s [[Informbiro]]om, svibnja 1949. prvi se put spominju [[radnički savjet]]i u govoru [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. Početkom je prakse da radnici koji rade na društvenim sredstvima za proizvodnju, uz radne zadaće preuzimaju odgovornost za ukupno funkcioniranje i razvoj u tvornicama, sukladno marksističkom načelu "tvornice radnicima".<ref name=obilježili>N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/srp-i-drustvo-josip-broz-tito-obiljezili-74--obljetnicu-osnivanja-prvog-radnickog-savjeta- ''SRP i Društvo Josip Broz Tito obilježili 74. obljetnicu osnivanja prvog Radničkog savjeta'']. Dalmatinski portal. 27. prosinca 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref> U Hrvatskoj i ostatku bivše SFRJ je nedugo potom uvedeno radničko samoupravljanje. Prvi Radnički savjet u Hrvatskoj, cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji (i na svijetu) osnovan je [[29. prosinca]] [[1949.]] baš u solinskoj tvornici cementa Prvoborcu.<ref>Damir Pilić: [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/u-split-stize-radio-televizija-srbije-rts-rade-pricu-o-radnickom-samoupravljanju-u-vrijeme-jugoslavije-evo-price-1302919 ''U Split stiže Radio-televizija Srbije (RTS), rade priču o radničkom samoupravljanju u vrijeme Jugoslavije. Evo priče '']. Slobodna Dalmacija. 1. srpnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref> Društveni i gospodarski model radničkog samoupravljanja stvoren je u Jugoslaviji odnosno primjenjuje se [[27. lipnja]] [[pravo u 1950.|1950.]] donošenjem ''Zakona o samoupravljanju''<ref>planet.hr: [https://web.archive.org/web/20230203194359/https://planet.hr/na-danasnji-dan/donesen-zakon-o-samoupravljanju-u-jugoslaviji/ ''Donesen Zakon o samoupravljanju u Jugoslaviji '']. Planet.hr. 27. lipnja 2020. Arhivirano 3. veljače 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref> (punog imena ''Osnovni zakon o upravljanju u državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva'').<ref name=obilježili/>
Malo manje od godine dana od raskida s [[Informbiro]]om, svibnja 1949. prvi se put spominju [[radnički savjet]]i u govoru [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. Početkom je prakse da radnici koji rade na društvenim sredstvima za proizvodnju, uz radne zadaće preuzimaju odgovornost za ukupno funkcioniranje i razvoj u tvornicama, sukladno marksističkom načelu "tvornice radnicima".<ref name=obilježili>N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/srp-i-drustvo-josip-broz-tito-obiljezili-74--obljetnicu-osnivanja-prvog-radnickog-savjeta- ''SRP i Društvo Josip Broz Tito obilježili 74. obljetnicu osnivanja prvog Radničkog savjeta'']. Dalmatinski portal. 27. prosinca 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref> U Hrvatskoj i ostatku bivše SFRJ je nedugo potom uvedeno radničko samoupravljanje. Prvi Radnički savjet u Hrvatskoj, cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji (i na svijetu) osnovan je [[29. prosinca]] [[1949.]] baš u solinskoj tvornici cementa ''[[https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvornica_cementa_Sv._Juraj&action=edit&redlink=1|Prvoborcu]]'' u Kaštel Sućurcu.<ref>Damir Pilić: [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/u-split-stize-radio-televizija-srbije-rts-rade-pricu-o-radnickom-samoupravljanju-u-vrijeme-jugoslavije-evo-price-1302919 ''U Split stiže Radio-televizija Srbije (RTS), rade priču o radničkom samoupravljanju u vrijeme Jugoslavije. Evo priče '']. Slobodna Dalmacija. 1. srpnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref> Društveni i gospodarski model radničkog samoupravljanja stvoren je u Jugoslaviji odnosno primjenjuje se [[27. lipnja]] [[pravo u 1950.|1950.]] donošenjem ''Zakona o samoupravljanju''<ref>planet.hr: [https://web.archive.org/web/20230203194359/https://planet.hr/na-danasnji-dan/donesen-zakon-o-samoupravljanju-u-jugoslaviji/ ''Donesen Zakon o samoupravljanju u Jugoslaviji '']. Planet.hr. 27. lipnja 2020. Arhivirano 3. veljače 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.</ref> (punog imena ''[[Dokument:Osnovni zakon o upravljanju u državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva|Osnovni zakon]] o upravljanju u državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva'').<ref name=obilježili/>


1950. nakon uvođenja [[radničko samoupravljanje|radničkog]] [[socijalističko samoupravljanje|socijalističkog samoupravljanja]] uspostavljeno je društveno vlasništvo (Ustavni zakon [[13. siječnja]] [[pravo u 1953.|1953.]]<ref> samoupravljanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 27.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/samoupravljanje>. </ref>) koje se nije smatralo državnim, nego društva (i zaposlenih i nezaposlenih). Ideja je bila da su radnici od svojega "osobnog dohotka" odvajali za razvoj raznih gosp postrojenja i dr.<ref name=pret/> Stvarnost je pokazala da je društveno vlasništvo bilo prikriveni oblik [[državno vlasništvo|državnog vlasništva]].<ref name=dru>[https://proleksis.lzmk.hr/18557/ ''društveno vlasništvo'']. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: 8. rujna 2017. Pristupljeno 26. ožujka 2026.</ref>
1950. nakon uvođenja [[radničko samoupravljanje|radničkog]] [[socijalističko samoupravljanje|socijalističkog samoupravljanja]] uspostavljeno je društveno vlasništvo (Ustavni zakon [[13. siječnja]] [[pravo u 1953.|1953.]]<ref> samoupravljanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 27.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/samoupravljanje>. </ref>) koje se nije smatralo državnim, nego društva (i zaposlenih i nezaposlenih). Ideja je bila da su radnici od svojega "osobnog dohotka" odvajali za razvoj raznih gosp postrojenja i dr.<ref name=pret/> Stvarnost je pokazala da je društveno vlasništvo bilo prikriveni oblik [[državno vlasništvo|državnog vlasništva]].<ref name=dru>[https://proleksis.lzmk.hr/18557/ ''društveno vlasništvo'']. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: 8. rujna 2017. Pristupljeno 26. ožujka 2026.</ref>

Posljednja izmjena od 27. ožujak 2026. u 01:50

Društveno vlasništvo, oblik vlasništva u samoupravnom socijalizmu. Idejna osnova kod jugoslavenskih marksista je bila da je na putu do socijalizma prijelaz iz privatnog u državnog samo međukorak, a ostati na tom koraku odnosno ostati u socijalizmu s državnom vlasništvom činilo osnovu birokratizacije društva i degeneriranja socijalizma u državni kapitalizam. Društvenim vlasništvom bi se nastavio marksistički proces odumiranja države. [1]

Malo manje od godine dana od raskida s Informbiroom, svibnja 1949. prvi se put spominju radnički savjeti u govoru Edvarda Kardelja. Početkom je prakse da radnici koji rade na društvenim sredstvima za proizvodnju, uz radne zadaće preuzimaju odgovornost za ukupno funkcioniranje i razvoj u tvornicama, sukladno marksističkom načelu "tvornice radnicima".[2] U Hrvatskoj i ostatku bivše SFRJ je nedugo potom uvedeno radničko samoupravljanje. Prvi Radnički savjet u Hrvatskoj, cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji (i na svijetu) osnovan je 29. prosinca 1949. baš u solinskoj tvornici cementa [[1]] u Kaštel Sućurcu.[3] Društveni i gospodarski model radničkog samoupravljanja stvoren je u Jugoslaviji odnosno primjenjuje se 27. lipnja 1950. donošenjem Zakona o samoupravljanju[4] (punog imena Osnovni zakon o upravljanju u državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva).[2]

1950. nakon uvođenja radničkog socijalističkog samoupravljanja uspostavljeno je društveno vlasništvo (Ustavni zakon 13. siječnja 1953.[5]) koje se nije smatralo državnim, nego društva (i zaposlenih i nezaposlenih). Ideja je bila da su radnici od svojega "osobnog dohotka" odvajali za razvoj raznih gosp postrojenja i dr.[6] Stvarnost je pokazala da je društveno vlasništvo bilo prikriveni oblik državnog vlasništva.[7]

Država Hrvatska je nakon pada komunizma i demokratizacije pošla u promjene vlasničkih odnosa. Smatrala je da društveno vlasništvo nema titulara, pa je donijela 1991. zakon o pretvorbi kojim je društveno pretvorila u državno, a privatizacijom i denacionalizacijom u privatno.[6]

Izvori

  1. društveno vlasništvo. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: Ažurirano: 8. rujna 2017. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  2. 2,0 2,1 N.M.: SRP i Društvo Josip Broz Tito obilježili 74. obljetnicu osnivanja prvog Radničkog savjeta. Dalmatinski portal. 27. prosinca 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  3. Damir Pilić: U Split stiže Radio-televizija Srbije (RTS), rade priču o radničkom samoupravljanju u vrijeme Jugoslavije. Evo priče . Slobodna Dalmacija. 1. srpnja 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  4. planet.hr: Donesen Zakon o samoupravljanju u Jugoslaviji . Planet.hr. 27. lipnja 2020. Arhivirano 3. veljače 2023. Pristupljeno 27. ožujka 2026.
  5. samoupravljanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 27.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/samoupravljanje>.
  6. 6,0 6,1 pretvorba. Proleksis enciklopedija LZMK. Objavljeno: 22. lipnja 2012. Pristupljeno 26. ožujka 2026.
  7. društveno vlasništvo. Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: 8. rujna 2017. Pristupljeno 26. ožujka 2026.