Otok Gospe od Milosti: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Otok Gospe od Milosti''', jedan od triju otoka u jedinstvenom nizu otoka u [[Tivatski zaljev|Tivatskom zaljevu]] [[Boka kotorska|Boke kotorske]], poznatijih kao [[krtoljski otoci]] (Krtoljski / Tivatski arhipelag; čine ga još otok [[Stradioti]] (Sv.Marko) i poluotok Prevlaka<ref name=uoči>Radio Dux: [http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/uoci-velike-gospe-gospa-od-milosti-cuvarica-mora-i-vremena ''Uoči Velike Gospe: Gospa od Milosti – čuvarica mora i vremena '']. Radio Dux. 14. kolovoza 2025. Pristupljeno 23. ožujka 2026.</ref>), ispred najvećeg otoka [[Boka kotorska|Boke kotorske]], [[Sveti Marko (crnogorski otok)|sv. Marka]]. Dužina otoka je oko 160 metara, a širina šezdesetak metara. Udaljen je od obale oko 800 metara. Na sjevernoj i zapadnoj strani dubina [[Jadransko more|mora]] je manja od jednog metra, dok na južnoj strani mogu pristajati i veći brodovi. Na otoku se nalazi [[crkva i samostan Gospe od Milosti na otoku Gospe od Milosti|crkva Gospe od Milosti]] (zvana i Gospa od Otoka, jedno od niza marijanskih svetišta u Boki kotorskoj<ref name=uoči/>) posvećena začeću sv. Bogorodice. Na crkvu se, južno, nadovezuje samostanska stambena zgrada iste visine. Crkvu i zgradu prema zapadu, gdje su dvije niže zgrade s terasom, povezuje na južnoj strani visoki zid, a na sjevernoj [[klaustar]], koji omeđuju unutarnje dvorište od nekih 400 četvornih metara. Izvan ovog prostora nalazi se vrt sa zgradama novijeg datuma, a to je, opet, sve prema vani zatvoreno [[kamen]]im zidovima. Uz more su betonske staze pogodne za šetnju i sunčanje. | '''Otok Gospe od Milosti''', jedan od triju otoka u jedinstvenom nizu otoka u [[Tivatski zaljev|Tivatskom zaljevu]] [[Boka kotorska|Boke kotorske]], poznatijih kao [[krtoljski otoci]] (Krtoljski / Tivatski arhipelag; čine ga još otok [[Stradioti]] (Sv.Marko) i poluotok Prevlaka<ref name=uoči>Radio Dux: [http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/uoci-velike-gospe-gospa-od-milosti-cuvarica-mora-i-vremena ''Uoči Velike Gospe: Gospa od Milosti – čuvarica mora i vremena '']. Radio Dux. 14. kolovoza 2025. Pristupljeno 23. ožujka 2026.{{napraviti}}</ref>), ispred najvećeg otoka [[Boka kotorska|Boke kotorske]], [[Sveti Marko (crnogorski otok)|sv. Marka]]. Dužina otoka je oko 160 metara, a širina šezdesetak metara. Udaljen je od obale oko 800 metara. Na sjevernoj i zapadnoj strani dubina [[Jadransko more|mora]] je manja od jednog metra, dok na južnoj strani mogu pristajati i veći brodovi. Na otoku se nalazi [[crkva i samostan Gospe od Milosti na otoku Gospe od Milosti|crkva Gospe od Milosti]] (zvana i Gospa od Otoka, jedno od niza marijanskih svetišta u Boki kotorskoj<ref name=uoči/>) posvećena začeću sv. Bogorodice. Na crkvu se, južno, nadovezuje samostanska stambena zgrada iste visine. Crkvu i zgradu prema zapadu, gdje su dvije niže zgrade s terasom, povezuje na južnoj strani visoki zid, a na sjevernoj [[klaustar]], koji omeđuju unutarnje dvorište od nekih 400 četvornih metara. Izvan ovog prostora nalazi se vrt sa zgradama novijeg datuma, a to je, opet, sve prema vani zatvoreno [[kamen]]im zidovima. Uz more su betonske staze pogodne za šetnju i sunčanje. | ||
Prostrana crkva i samostan nastali su u drugoj polovici [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tu su se prvo nastanili svećenici koji su htjeli da žive povučeno od svijeta, ali ubrzo ih je crkvena vlast pridružila kongregaciji [[Celestinci|Celestinaca]] koji su prihvatili [[benediktinci|benediktinsko]] pravilo života. U samostan se, [[1524.]] godine useljavaju [[franjevci]], koji tu djeluju sve do [[1800.]] godine kada napuštaju otok. Tada kotorski biskup određuje dva svećenika da čuvaju svetište i preuzmu upravu dvije krtoljske župe - Bogišići i Krašići. Crkva, jednobrodna građevina sa [[zvonik]]om prislonjenim na nju, je obnovljena [[1900.]] godine zaslugom kotorskog biskupa [[Frano Uccellini-Tice|Frana Ucellinija]]. | Prostrana crkva i samostan nastali su u drugoj polovici [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tu su se prvo nastanili svećenici koji su htjeli da žive povučeno od svijeta, ali ubrzo ih je crkvena vlast pridružila kongregaciji [[Celestinci|Celestinaca]] koji su prihvatili [[benediktinci|benediktinsko]] pravilo života. U samostan se, [[1524.]] godine useljavaju [[franjevci]], koji tu djeluju sve do [[1800.]] godine kada napuštaju otok. Tada kotorski biskup određuje dva svećenika da čuvaju svetište i preuzmu upravu dvije krtoljske župe - Bogišići i Krašići. Crkva, jednobrodna građevina sa [[zvonik]]om prislonjenim na nju, je obnovljena [[1900.]] godine zaslugom kotorskog biskupa [[Frano Uccellini-Tice|Frana Ucellinija]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2026. u 15:47
Otok Gospe od Milosti, jedan od triju otoka u jedinstvenom nizu otoka u Tivatskom zaljevu Boke kotorske, poznatijih kao krtoljski otoci (Krtoljski / Tivatski arhipelag; čine ga još otok Stradioti (Sv.Marko) i poluotok Prevlaka[1]), ispred najvećeg otoka Boke kotorske, sv. Marka. Dužina otoka je oko 160 metara, a širina šezdesetak metara. Udaljen je od obale oko 800 metara. Na sjevernoj i zapadnoj strani dubina mora je manja od jednog metra, dok na južnoj strani mogu pristajati i veći brodovi. Na otoku se nalazi crkva Gospe od Milosti (zvana i Gospa od Otoka, jedno od niza marijanskih svetišta u Boki kotorskoj[1]) posvećena začeću sv. Bogorodice. Na crkvu se, južno, nadovezuje samostanska stambena zgrada iste visine. Crkvu i zgradu prema zapadu, gdje su dvije niže zgrade s terasom, povezuje na južnoj strani visoki zid, a na sjevernoj klaustar, koji omeđuju unutarnje dvorište od nekih 400 četvornih metara. Izvan ovog prostora nalazi se vrt sa zgradama novijeg datuma, a to je, opet, sve prema vani zatvoreno kamenim zidovima. Uz more su betonske staze pogodne za šetnju i sunčanje.
Prostrana crkva i samostan nastali su u drugoj polovici 15. stoljeća. Tu su se prvo nastanili svećenici koji su htjeli da žive povučeno od svijeta, ali ubrzo ih je crkvena vlast pridružila kongregaciji Celestinaca koji su prihvatili benediktinsko pravilo života. U samostan se, 1524. godine useljavaju franjevci, koji tu djeluju sve do 1800. godine kada napuštaju otok. Tada kotorski biskup određuje dva svećenika da čuvaju svetište i preuzmu upravu dvije krtoljske župe - Bogišići i Krašići. Crkva, jednobrodna građevina sa zvonikom prislonjenim na nju, je obnovljena 1900. godine zaslugom kotorskog biskupa Frana Ucellinija.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Radio Dux: Uoči Velike Gospe: Gospa od Milosti – čuvarica mora i vremena . Radio Dux. 14. kolovoza 2025. Pristupljeno 23. ožujka 2026. x