Koža (materijal): razlika između inačica
m Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}' |
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵}}↵' u '}}' |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
}} | }} | ||
{{Sporedni šumski proizvodi}} | {{Sporedni šumski proizvodi}} | ||
[[Kategorija:Materijali]] | [[Kategorija:Materijali]] | ||
[[Kategorija:Kožarska industrija]] | [[Kategorija:Kožarska industrija]] | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2026. u 20:43
Koža je materijal koji se dobiva štavljenjem sirove životinjske kože. Uporaba životinjske kože je počela je još u prapovijesti čovjeka. Kako sirova koža postaje vremenom kruta i lomljiva, ljudi su razvili razne metode obrade. Najraniji oblik prerade kože se sastojao u dimljenju i podmazivanju masnoćom. Iz ovih djelatnosti je razvijen zanat, a zatim i industrijska grana - kožarstvo. Kožarstvo je uznapredovalo pronalaskom kromnog štavljenja. Pojedini umjetni materijali danas zamjenjuju kožu, ali nemaju toliko dobre osobine kao prirodna koža.
Kemijski sastav
Sirova koža u prosjeku ima sljedeći kemijski sastav: 65% voda, 1% masti, 0,5% mineralne tvari, a ostatak su bjelančevine (kolagen, keratin i elastin). Za industrijsku uporabu su zanimljive samo vlaknaste bjelančevine (kolagen i elastin), a keratin se odstranjuje.
Sirovine
Osnovne sirovine u kožarstvu su kože domaćih životinja (goveđa i teleća), konjska, svinjska, ovčja koža. Osim toga rabe se i kože nekih divljih životinja i gmizavaca. To su koža: zmije, leoparda, tigra, antilope, krokodila i druge.
Vanjske poveznice
}}
| |||||||||||||||||||||||||||||