Sjenice: razlika između inačica
m bny |
m Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u '' |
||
| Redak 47: | Redak 47: | ||
==Ostali projekti== | ==Ostali projekti== | ||
[[Kategorija:Pjevice]] | [[Kategorija:Pjevice]] | ||
Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 16:55
| Sjenice | |
|---|---|
| Velika sjenica Velika sjenica | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Passeriformes |
| Podred: | Passeri |
| Porodica: | Paridae Vigors, 1825. |
| Raspon | |
| Rasprostranjenost sjenica Rasprostranjenost sjenica | |
| Rodovi | |
| između 5 i 10, ovisno o sistematici | |
Sjenice su porodica ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes). Ima 8 porodica s mnogobrojnim vrstama.
Opis
S izuzetkom tri monotipična roda Sylviparus, Melanochlora i Pseudopodoces, sjenice su izuzetno sličnog izgleda, i opisane su kao "jedne od najsličnijih ptičjih porodica što se tiče generalne morfologije". Uobičajena dužina im je 10 – 16 cm, a kod monotipičnih rodova to je 9 – 21 cm. Po težini variraju od 5 do 50 grama, odnosno od 7 do 30 grama kada se tri netipična roda uklone. Većina varijacija u porodici se odnosi na boju perja.
Kljunovi sjenica su uglavnom kratki, i variraju od zdepastih do finih, ovisno o ishrani. Vrste koje se više hrane kukcima imaju finije kljunove, a one koje jedu sjemenje imaju zdepastije. Najneobičniji kljun ima vrsta Pseudopodoces humilis, čiji je dug i zakrivljen.
Ponašanje
Sjenice su aktivne, glasne i socijalne vrste. Teritorijalne su tokom sezone parenja, a van sezone parenja se često hrane u miješanim jatima, sa drugim vrstama ptica. Veoma su prilagodljive i, nakon vrana i papiga, među najinteligentnijim su pticama. Nemaju stalnog partnera.
Rasprostranjenost
Sjenice su rasprostranjena porodica ptica, i pojavljuju se u većini Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Vrste roda Poecile nastanjuju Europu, Aziju do Sjeverne Amerike, južno do juga Meksika. Neke vrste u ovom rodu imaju prilično velik areal, a jedna vrsta, a sibirska sjenica, ima areal od Skandinavije do Aljaske i Kanade.
Vrste sjenica koje obitavaju u Hrvatskoj
- Cyanistes caeruleus – Plavetna sjenica
- Lophophanes cristatus – Kukmasta sjenica
- Parus lugubris – Mrka sjenica
- Parus major – Velika sjenica
- Periparus ater – Jelova sjenica
- Poecile montanus – Planinska sjenica
- Poecile palustris – Crnoglava sjenica