Vladivostok: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
m Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u '' |
||
| Redak 160: | Redak 160: | ||
* [http://www.vlc.ru/ Službena stranica] | * [http://www.vlc.ru/ Službena stranica] | ||
===Ostali projekti=== | ===Ostali projekti=== | ||
[[Kategorija:Primorski kraj]] | [[Kategorija:Primorski kraj]] | ||
[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] | [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] | ||
Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 16:50
| Vladivostok Владивосток | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 43°8′N 131°54′E / 43.133°N 131.9°E | |||
| Država | .svg){kind=small} Rusija
| ||
| Federalni subjekt |  Primorski kraj
| ||
| Osnivanje | 1860. | ||
| Status grada | 1880. | ||
| Osnivač | Nikolaj Muravljev-Amurskij | ||
| Nazvan po | Vladikavkaz (Владикавказ) | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Jevgenij Puškarjov | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 600 km² | ||
| Stanovništvo (2010.) | |||
| - Grad | 592 034 | ||
| - Gustoća | 989 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | Primorski kraj (UTC+10) | ||
| - Ljeto (DST) | Primorski kraj (UTC+11) | ||
| Poštanski broj | 690xxx | ||
| Pozivni broj | +7 4232 | ||
| Službena stranica vlc.ru | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Vladivostoka u Primorskom kraju | |||
_(2001).png)
Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu. Upravno je središte federalnog subjekta Primorski kraj. Grad ima 594.701 stanovnika (iz 2002.). Grad je središnja luka pacifičke flote ruske ratne mornarice. Grad povezuje s Moskvom Transsibirska željeznica, najduža svjetska željeznička pruga, duga 9.289 km (izgrađena 1905.).
Godine 1918. okupirali su ga čehoslovačke legije od preko 60.000 ljudi. Kasnije su stigla strana pojačanja Sporazuma i Japanci. Štoviše, do 1922. bijela vojska i njihovi pristaše povlačili su se s ratom razorenog Zapada, što je izazvalo nagli porast stanovništva - s 97.000 na 410.000, nakon što je sovjetska vlast na kraju uglavnom pobjegla u SAD (USA). Čehoslovačke legije, iscrpljene svojim dugim putovanjem kroz Sibir i godinu dana za povratak u svoju novu naciju, vratile su se u Čehoslovačku preko luke u Vladivostoku, diljem svijeta. Sve savezničke snage evakuirane su do kraja 1920., za razliku od Japanaca, koji su ostali do 1922.[1]
Vidi još
Vanjske poveznice
Ostali projekti
- ↑ (cs) PRECLÍK, Vratislav. Masaryk a legie (Masaryk and legions), váz. kniha, bound. book 219 pages, first issue - vydalo nakladatelství Paris Karviná, Žižkova 2379 (734 01 Karviná-Mizerov, Czechia) ve spolupráci s Masarykovým demokratickým hnutím (in association with the Masaryk Democratic Movement, Prague), 2019, ISBN 978-80-87173-47-3, pages 24-25, pp. 151 - 185