Petrologija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Petrologija'''-->'''Petrologija''' je grana [[geologija|geologije]] koja se bavi proučavanjem [[stijena]] i uvjetima pod kojima stijene nastaju. Postoje tri grane petrologije, koje odgovaraju tipovima stijena: petrologija [[magmatske stijene|magmatskih]], [[metamorfne stijene|metamorfnih]] i [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Riječ petrologija dolazi od grčke riječi ''petra'', što znači stijena. Riječ ''litologija'' je nekada približno bila sinonim [[petrografija|petrografiji]], ali danas je litologija u biti petrološka disciplina koja se bavi opisivanjem makroskopskih uzoraka ili izdanaka stijena.
'''Petrologija''' je grana [[geologija|geologije]] koja se bavi proučavanjem [[stijena]] i uvjetima pod kojima stijene nastaju. Postoje tri grane petrologije, koje odgovaraju tipovima stijena: petrologija [[magmatske stijene|magmatskih]], [[metamorfne stijene|metamorfnih]] i [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Riječ petrologija dolazi od grčke riječi ''petra'', što znači stijena. Riječ ''litologija'' je nekada približno bila sinonim [[petrografija|petrografiji]], ali danas je litologija u biti petrološka disciplina koja se bavi opisivanjem makroskopskih uzoraka ili izdanaka stijena.


Petrologija se koristi klasičnim područjem [[mineralogija|mineralogije]], petrografije, [[optička mineralogija|optičke mineralogije]] i kemijske analize za opisivanje sastava i građe stijena. Moderni petrolozi također uključuju principe [[geokemija|geokemije]] i [[geofizika|geofizike]] kroz proučavanja geokemijskih trendova i ciklusa te rabe [[termodinamika|termodinamičke]] podatke i eksperimente za bolje razumijevanje porijekla stijena.  
Petrologija se koristi klasičnim područjem [[mineralogija|mineralogije]], petrografije, [[optička mineralogija|optičke mineralogije]] i kemijske analize za opisivanje sastava i građe stijena. Moderni petrolozi također uključuju principe [[geokemija|geokemije]] i [[geofizika|geofizike]] kroz proučavanja geokemijskih trendova i ciklusa te rabe [[termodinamika|termodinamičke]] podatke i eksperimente za bolje razumijevanje porijekla stijena.  
Redak 5: Redak 5:
==Grane petrologije==
==Grane petrologije==
*'''Petrologija magmatskih stijena''' (petrologija magmatita) bavi se na sastavom i strukturom magmatskih stijena (stijene poput [[granit]]a  i [[bazalt]]a koje su kristalizirale iz rastaljene stijene ili [[magma|magme]]). Magmatske stijene uključuju [[efuzivne stijene]] i [[intruzivne stijene]].  
*'''Petrologija magmatskih stijena''' (petrologija magmatita) bavi se na sastavom i strukturom magmatskih stijena (stijene poput [[granit]]a  i [[bazalt]]a koje su kristalizirale iz rastaljene stijene ili [[magma|magme]]). Magmatske stijene uključuju [[efuzivne stijene]] i [[intruzivne stijene]].  
*'''Petrologija sedimentnih stijena''' (petrologija sedimentita) bavi se sastavom i strukturom sedimentnih stijena (stijene poput [[pješčenjak]]a, [[šejl]]a ili [[vapnenac|vapnenca]] koje se sastoje od komada ili čestica proizvedenih iz drugih stijena te  biološkog ili kemijskog  taloga, te su često vezane u matrici  ili finijem materijalu).  
*'''Petrologija sedimentnih stijena''' (petrologija sedimentita) bavi se sastavom i strukturom sedimentnih stijena (stijene poput [[pješčenjak]]a, [[škriljac]]a ili [[vapnenac|vapnenca]] koje se sastoje od komada ili čestica proizvedenih iz drugih stijena te  biološkog ili kemijskog  taloga, te su često vezane u matrici  ili finijem materijalu).  
*'''Petrologija metamorfnih stijena''' (petrologija metamorfita) bavi se sastavom i strukturom metamorfnih stijena (stijene poput [[slejt]]a, [[mramor]]a, [[gnajs]]a ili [[šist]]a koje su nastale iz sedimentnih ili magmatskih stijena zbog djelovanja visokih tlakova ili temperatura ili i jednog i drugog, a preživjele su kemijske, mineraloške ili strukturne promjene).
*'''Petrologija metamorfnih stijena''' (petrologija metamorfita) bavi se sastavom i strukturom metamorfnih stijena (stijene poput [[slejt]]a, [[mramor]]a, [[gnajs]]a ili [[šist]]a koje su nastale iz sedimentnih ili magmatskih stijena zbog djelovanja visokih tlakova ili temperatura ili i jednog i drugog, a preživjele su kemijske, mineraloške ili strukturne promjene).
*'''Eksperimentalna petrologija''' istražuje geokemijske i fazne veze između prirodnih ili sintetičkih matrijala na povišenim temperaturama i tlakovima. Eksperimenti su posebno važni za istraživanje stijena iz donje [[Zemljina kora|kore]] i gornjeg [[Zemljin plašt|plašta]] koje rijetko prežive putovanje do površine prvotnome obliku. Rad eksperimentalnih petrologa temelj je današnjem razumijevanju magmatskih i metamofrnih procesa.  
*'''Eksperimentalna petrologija''' istražuje geokemijske i fazne veze između prirodnih ili sintetičkih matrijala na povišenim temperaturama i tlakovima. Eksperimenti su posebno važni za istraživanje stijena iz donje [[Zemljina kora|kore]] i gornjeg [[Zemljin plašt|plašta]] koje rijetko prežive putovanje do površine prvotnome obliku. Rad eksperimentalnih petrologa temelj je današnjem razumijevanju magmatskih i metamofrnih procesa.  

Posljednja izmjena od 11. ožujak 2026. u 01:50

Petrologija je grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena i uvjetima pod kojima stijene nastaju. Postoje tri grane petrologije, koje odgovaraju tipovima stijena: petrologija magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena. Riječ petrologija dolazi od grčke riječi petra, što znači stijena. Riječ litologija je nekada približno bila sinonim petrografiji, ali danas je litologija u biti petrološka disciplina koja se bavi opisivanjem makroskopskih uzoraka ili izdanaka stijena.

Petrologija se koristi klasičnim područjem mineralogije, petrografije, optičke mineralogije i kemijske analize za opisivanje sastava i građe stijena. Moderni petrolozi također uključuju principe geokemije i geofizike kroz proučavanja geokemijskih trendova i ciklusa te rabe termodinamičke podatke i eksperimente za bolje razumijevanje porijekla stijena.

Grane petrologije

  • Petrologija magmatskih stijena (petrologija magmatita) bavi se na sastavom i strukturom magmatskih stijena (stijene poput granita i bazalta koje su kristalizirale iz rastaljene stijene ili magme). Magmatske stijene uključuju efuzivne stijene i intruzivne stijene.
  • Petrologija sedimentnih stijena (petrologija sedimentita) bavi se sastavom i strukturom sedimentnih stijena (stijene poput pješčenjaka, škriljaca ili vapnenca koje se sastoje od komada ili čestica proizvedenih iz drugih stijena te biološkog ili kemijskog taloga, te su često vezane u matrici ili finijem materijalu).
  • Petrologija metamorfnih stijena (petrologija metamorfita) bavi se sastavom i strukturom metamorfnih stijena (stijene poput slejta, mramora, gnajsa ili šista koje su nastale iz sedimentnih ili magmatskih stijena zbog djelovanja visokih tlakova ili temperatura ili i jednog i drugog, a preživjele su kemijske, mineraloške ili strukturne promjene).
  • Eksperimentalna petrologija istražuje geokemijske i fazne veze između prirodnih ili sintetičkih matrijala na povišenim temperaturama i tlakovima. Eksperimenti su posebno važni za istraživanje stijena iz donje kore i gornjeg plašta koje rijetko prežive putovanje do površine prvotnome obliku. Rad eksperimentalnih petrologa temelj je današnjem razumijevanju magmatskih i metamofrnih procesa.