Tomislav Jurašinović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Suradnik10 premješta stranicu Tomislav Jurišinović na Tomislav Jurašinović bez preusmjeravanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tomislav Jurišinović'''-->'''Tomislav Jurišinović''', hrvatski hispanolog i [[hrvatska emigracija|hrvatski emigrantski]] kulturni djelatnik. Pripada skupini Hrvata koji su svojim znanstvenim i umjetničkim djelovanjem ostavili najdublje tragove u kulturnom životu [[Hrvati u Španjolskoj|Hrvata u Španjolskoj]] i uopće u kulturi Španjolske te poslije u državama svojega konačnog iseljenja.<ref name="Borić">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija  1, 2010.] Gojko Borić: ''Hrvati u Madridu'', 2010. (pristupljeno 20. listopada 2016.)</ref>
'''Tomislav Jurašinović''' ([[Staza]], [[1937.]]), hrvatski hispanolog i [[hrvatska emigracija|hrvatski emigrantski]] kulturni djelatnik. Ostavio je duboki trag u kulturnom životu [[Hrvati u Španjolskoj|Hrvata u Španjolskoj]].<ref name="Borić">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija  1, 2010.] Gojko Borić: ''Hrvati u Madridu'', 2010. (pristupljeno 20. listopada 2016.)</ref>


Diplomirao je španjolsku filologiju na Sveučilištu u Madridu (1986.–1969.). U Francuskoj je na raznim učilištima predavao [[španjolski jezik]] i [[španjolska književnost|književnost]].<ref name="Borić"/>
== Životopis ==
Rodio se je 1937. u [[Staza|Stazi]]. 1958. je iselio iz Hrvatske. Otišao je u Španjolsku studirati u Madrid kao katolički stipendist. <ref name=dzsGK/> Iz Hrvatske je otišao iz političkih razloga, "''nakon gorke spoznaje da Hrvatska nije bila oslobođena 1945, nego ponovno zauzeta''". Istaknuo je da je u Drugome svjetskom ratu i poraću nestalo je ili poginulo 65 njegovih sumještana Stažana. Nažalost, njegovo su selo velikosrbi spalili 26. kolovoza 1991. godine.<ref name=dzsGK/> Diplomirao je španjolsku filologiju na Sveučilištu u Madridu (1986.–1969.). <ref name="Borić"/> Od 1969. je u Francuskoj.<ref name=dzsGK/> U Francuskoj je na raznim učilištima predavao [[španjolski jezik]] i [[španjolska književnost|književnost]].<ref name="Borić"/>
 
Obnašao je dužnost dopredsjednik [[Hrvatski svjetski kongres|Hrvatskoga svjetskog kongresa]] u Francuskoj, čiji su osnivači francuskog ogranka bili [[Mirko Grmek]], [[Marko Gjidara]], [[Henrih Heger]], [[Stanko Lasić]], [[Vinko Ambrašin]], [[Ferida Merkez-Teskeredžić]], Gabelica, [[Neven Šimac]], o. [[Božidar Nagy]], [[Josip Knezović]], [[Slavko Gerbiz]], [[Anđelko Kraut]], [[Mirko Kovačević]], [[Zlatko Tomić]] i brojni ini.<ref name=dzsGK>Dragica Zeljko-Selak/Glas Koncila: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2016/03/6191/ ''Pripremaju se prve Hrvatske olimpijske igre '']. Hrvatski fokus. 9. ožujka 2016. Pristupljeno 23. veljače 2026.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
{{matica hrvatska}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Jurišinović, Tomislav}}
{{GLAVNIRASPORED:Jurišinović, Tomislav}}
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Filolozi]]

Inačica od 23. veljača 2026. u 04:00

Tomislav Jurašinović (Staza, 1937.), hrvatski hispanolog i hrvatski emigrantski kulturni djelatnik. Ostavio je duboki trag u kulturnom životu Hrvata u Španjolskoj.[1]

Životopis

Rodio se je 1937. u Stazi. 1958. je iselio iz Hrvatske. Otišao je u Španjolsku studirati u Madrid kao katolički stipendist. [2] Iz Hrvatske je otišao iz političkih razloga, "nakon gorke spoznaje da Hrvatska nije bila oslobođena 1945, nego ponovno zauzeta". Istaknuo je da je u Drugome svjetskom ratu i poraću nestalo je ili poginulo 65 njegovih sumještana Stažana. Nažalost, njegovo su selo velikosrbi spalili 26. kolovoza 1991. godine.[2] Diplomirao je španjolsku filologiju na Sveučilištu u Madridu (1986.–1969.). [1] Od 1969. je u Francuskoj.[2] U Francuskoj je na raznim učilištima predavao španjolski jezik i književnost.[1]

Obnašao je dužnost dopredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa u Francuskoj, čiji su osnivači francuskog ogranka bili Mirko Grmek, Marko Gjidara, Henrih Heger, Stanko Lasić, Vinko Ambrašin, Ferida Merkez-Teskeredžić, Gabelica, Neven Šimac, o. Božidar Nagy, Josip Knezović, Slavko Gerbiz, Anđelko Kraut, Mirko Kovačević, Zlatko Tomić i brojni ini.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatska revija 1, 2010. Gojko Borić: Hrvati u Madridu, 2010. (pristupljeno 20. listopada 2016.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Dragica Zeljko-Selak/Glas Koncila: Pripremaju se prve Hrvatske olimpijske igre . Hrvatski fokus. 9. ožujka 2016. Pristupljeno 23. veljače 2026.